Listopad se pokazao trećim mjesecom uzastopnog ubrzanja godišnje inflacije, čime se ponovno približila stopi od pet posto; s rujanskih 4,7 porasla je na 4,9 posto.

Uvjerljivo najveće zasluge za to ima energija koja je u odnosu na lanjski listopad u prosjeku skuplja za 20,7 posto, što ujedno znači i blago ubrzanje cijena te komponente u odnosu na rujanski godišnji rast.

Uz toliko povećanje prosječnih cijena energenata u potrošnji kućanstava doprinos energije ukupnoj stopi inflacije ispada veći od 3,2 postotna boda ili oko dvije trećine.

Hrana isto kao lani

“Inflacija bi već sad bila ispod dva posto kad bi se iz izračuna isključilo poskupljenje energije”, rekao je ministar financija Tomislav Ćorić komentirajući najnoviju preliminarnu procjenu državnih statističara iz Opatije gdje se održava godišnja konferencija Hrvatskog društva ekonomista. Očekuje da će iduće godine prosječna inflacija značajno usporiti u odnosu na očekivanih 4,5 posto za ovu godinu.

Još je jednom ponovio da se nada da će se na globalnoj sceni naći snage, razumijevanja i dobre volje da se situacija u Hormuškom tjesnacu smiri i da se ponovno uspostavi normalan protok nafte i naftnih derivata. Jer, to bi onda utjecalo i na smanjenje cijena na svjetskim tržištima. Utjecaj Europske unije u toj akutnoj krizi je, kaže, minimalan, ali možda bi smiraju u idućem razdoblju mogao pridonijeti i rezultat prekjučerašnjih izbora u SAD-u.

Od ostalih komponenti inflacije godišnjim stopama rasta ističu se i dalje i usluge, iako su njihove cijene u godišnjim porasle znatno umjerenije, u prosjeku 7,5 posto. S obzirom na težinski udjel usluga u strukturi potrošnje i stopu povećanja cijena njihov doprinos ukupnoj inflaciji trenutačno iznosi 1,9 postotnih bodova.

Nasuprot tomu, cijene hrane, pića i duhana u listopadu su bile tek neznatno više (0,2 posto) nego u istom lanjskom mjesecu, s tim da su na mjesečnoj razini zabilježile simboličan pad. Ta komponenta inflacije već mjesecima nije njezino pogonsko gorivo, a slično vrijedi i za neprehrambene industrijske proizvode koji su unatoč prošlomjesečnom poskupljenju (za 2,2 posto) razinom cijena za 1,1 posto niže nego godinu dana prije. Za Ćorića je sve navedeno potvrda da su domaće komponente inflacije u ovom trenutku pod kontrolom. Podcrtao je da će Vlada i dogodine na sve moguće načine pokušati održati kombinaciju ekonomskog rasta i fiskalne discipline.

Iz kretanja stopa inflacije od početka ove godine proizlazi da je u prvih deset mjeseci rast potrošačkih cijena u prosjeku iznosio 4,5 posto. Kako su do kraja godine preostala samo dva mjeseca to je približno i stopa oko koje će inflacija biti i na razini cijele 2025. Oko prognoza za iduću godinu analitičari su ipak oprezniji. “I dalje dominiraju rizici zbog kojih bi stvarna ostvarenja mogla biti viša od prognoza. Stoga i dalje vrijedi da u uvjetima pojačanih geopolitičkih napetosti i izražene volatilnosti na robnim i financijskim tržištima ne treba isključiti mogućnost naglih promjena inflacijskih izgleda”, ističe analitičarka RBA Elizabeta Sabolek Resanović.

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Pametna kupnja

Sigurnost postaje važan kriterij pri kupnji električnog SUV-a, a ovaj model ima pet zvjezdica

Podloga za proračun

Prema najnovijim makroekonomskim projekcijama Ministarstva financija za 2027. na kojima se temelje Nacrt proračunskog plana i Državni proračun, sljedeće godine u Vladi računaju na usporavanje inflacije na 2,7 posto, dok se za stopu realnog rasta BDP-a predviđa usporavanje s 2,3 posto očekivanih za 2026. na 2,1 posto u idućoj godini.

Te projekcije, prema zakonskim propisima, moraju proći potvrdu Povjerenstva za fiskalnu politiku. To je tijelo na čelu sa Sandrom Krtalić ovih dana zaključilo da su “projekcije rasta BDP-a, njegovih komponenti i inflacije za 2027. godinu unutar prihvatljivog raspona te da su primjerena osnova za izradu Nacrta proračunskog plana i državnog proračuna za 2027.”.