Bankarske naknade nisu “skriveni profiti”, već ključan izvor ulaganja u digitalnu infrastrukturu, kibernetičku sigurnost te razvoj mobilnog i internetskog bankarstva, poručili su u ponedjeljak iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), upozorivši da bi njihovo ukidanje bez jasnih kriterija moglo ugroziti sposobnost sektora za daljnje inovacije i održavanje kvalitete usluge.

HUP naglašava da rast dobiti banaka nije posljedica povećanih troškova za građane, već rezultat politike Europske središnje banke i visokih referentnih kamatnih stopa u prethodnom razdoblju, koje su sada u padu te se očekuje daljnje snižavanje tijekom godine.

Šire se laži

Hrvatska pošta ima važnu obavijest za građane

“Analize pokazuju da su naknade u Hrvatskoj niže nego u većini članica EU, dok su kamatne stope u skladu s prosjekom eurozone,” navode iz HUP-a. Prosječna naknada za vođenje tekućeg računa u Hrvatskoj iznosi 2,00 eura mjesečno, što je niže od austrijskog prosjeka (4,33 eura) i značajno ispod razine Italije (7,68 eura), dok su debitne kartice u pravilu besplatne.

HUP ističe kako su prihodi od naknada namjenski prihodi koji omogućuju stabilnost sektora, osobito u razdobljima nižih kamatnih stopa i slabije potražnje za kreditima. Udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim prihodima banaka u Hrvatskoj iznosi između 22% i 26%, što je ispod prosjeka europodručja (od 27% do 34%).

Kao moguće negativne posljedice neoprezne regulacije HUP navodi smanjenje kapaciteta za ulaganja u sigurnost i inovacije, destabilizaciju tržišnog natjecanja te ugrožavanje održivosti poslovanja, osobito ako strane online banke ne budu podložne istim pravilima kao domaće institucije.

Također, iz HUP-a podsjećaju da u Hrvatskoj već postoji model besplatnog računa za socijalno osjetljive skupine, što je praksa u dijelu država članica EU, ali ne i opće pravilo.

Osvrnuli su se i na nacionalnu mrežu bankomata, upozorivši da bi njena centralizacija bez jasnog financijskog okvira mogla narušiti tržišne uvjete i kazniti one banke koje su do sada najviše ulagale u infrastrukturu.

“Hrvatska je jedina članica EU koja u protekla dva desetljeća nije spašavala banke javnim novcem, zahvaljujući njihovoj stabilnosti i odgovornom upravljanju,” ističu iz HUP-a, dodajući da je regulatorni kapital hrvatskih banaka krajem 2024. godine iznosio gotovo devet milijardi eura, što ih svrstava među najkapitaliziranije i najlikvidnije u EU.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

HUP zaključuje kako svaka mjera koja zadire u tržišne mehanizme mora biti proporcionalna, ciljana i socijalno motivirana, te poziva na otvoreni dijalog između države, banaka i svih relevantnih dionika kako bi se osigurala ravnoteža između dostupnosti usluga i održivosti tržišta.