Ako se hrvatska gospodarska politika radikalno ne izmijeni u idućem razdoblju, zemlju nakon recesije očekuje stagnacija, a nije isključena ni stagflacija, smatraju makroekonomisti RBA. Prema navodima u tromjesečnoj analizi te banke, pad inozemnih izravnih investicija upućuje da će oporavak tokova kapitala prema brzorastućim gospodarstvima u regiji potrajati.

Još veći pad
“Osim pritisaka na nacionalne valute i stabilnost financijskih tržišta u regiji smanjeni priljev stranoga kapitala ograničit će prostor za oporavak domaće potrošnje. Upravo zbog toga bi više izvozno orijentirane ekonomije u regiji mogle ostvariti brži i lakši oporavak”, navodi se u analizi. Analitičari RBA očekuju i veći pad hrvatskog BDP-a 2009. od dosadašnje prognoziranih 4,5 posto zbog nedostatka kapitala za financiranje državnih investicija. Osim toga nezavidnu hrvatsku ekonomsku situaciju ove godine neće pretjerano spasiti ni turistička sezona, najznačajniji čimbenik ublažavanja deficita tekućih transakcija. “Početak oporavka, uz skromne stope rasta, očekujemo tek u drugom dijelu 2010. godine. Dugoročno, održivi rast i razvoj moguće je postići isključivo povećanjem konkurentnosti, odnosno usklađivanjem potrošnje i proizvodnje te strukturnim promjenama”, ističe se u tromjesečnoj analizi. Dugogodišnja pogrešno vođena ekonomska politika dovela je do toga da se Hrvatska ne može boriti protiv recesije kako to rade zapadne države, pomoću ekspanzivne fiskalne politike. Glavni razlog su otežani uvjeti financiranja proračunskog manjka i mnogo manji prostor za domaće zaduživanje države zbog skupljeg izlaska na inozemna tržišta kapitala, nemogućnost daljnjega znatnijeg smanjenja deviznih rezervi bankovnog sustava te sporiji rast depozita.

Rast kamata
Osim makroekonomskog okvira analitičari su se osvrnuli i na stanje na financijskom tržištu koje obilježava pad novčane mase zbog smanjenja depozitnog novca. Naime, nakon razdoblja visokih tenzija i rekordnih kamatnih stopa na tržištu novca početkom godine u drugom tromjesečju došlo je do smirivanja napetosti. Međutim, na jesen bi opet mogli biti svjedoci povećanja kamatnih stopa, što potvrđuje i nastavak dosadašnje politike središnje banke. “Intezitet tih pritisaka ovisit će prije svega o snazi pritisaka na devalvaciju kune, veličini ovogodišnjega proračunskog manjka kao i načina refinanciranja obveza države”, navodi se analizi.

Izdvojeno

Inozemni dug
Početak godine donio je pad inozemnog duga, ali i naznake promjena u strukturi vanjskog zaduženja. No njegova struktura i buduća kretanja neće rezultirati nastavkom trenda pada. “Očekujemo da bi se apsolutan iznos vanjskog duga razmjerno skromno povećao u 2009. godini, ali bi udio u BDP-u trebao premašiti 90 posto”, zaključuju makroekonomisti RBA banke.