Jesu li Hrvatska i Kuba demokratskoj senatorici Hillary Clinton koja je u predsjedničkoj kampanji paradigma za loš zdravstveni sustav ili je supruga bivšeg američkog predsjednika svojim biračima željela poručiti upravo suprotno? Sudeći samo po njenoj izjavi, zaista nije jasno što je željela reći, no pojašnjenje se može pronaći iz konteksta i njezinih predizborna obećanja koja se odnose na jedan od najlošijih segmenata američkog društva.

Visoke premije
Tijekom kampanje u obraćanju studentima medicine i djelatnicima struke na Sveučilištu George Washington, Hillary Clinton između ostalog je upitala kako je moguće da je Svjetska zdravstvena organizacija u pogledu smrtnosti djece Sjedinjene Države svrstala na mjesto nižeg ranga od Kube ili Hrvatske. “Ako trošimo tako puno na zdravstvo, zašto je onda Svjetska zdravstvena organizacija Sjedinjene Države rangirala na 31. mjesto u pogledu očekivane životne dobi te na 40. mjesto u pogledu smrtnosti djece, gore nego Kuba ili Hrvatska”, zapitala se senatorica obećajući da će tijekom njenog predsjedničkog mandata, ako bude izabrana za predsjednicu SAD-a, svi Amerikanci imati pristup sveobuhvatnoj zdravstvenoj zaštiti koja će dugoročno štedjeti proračunski novac. Američki sustav zdravstva, naime, temelji se na strogo tržišnim načelima, a tržište formira cijene svih usluga. Pravo na besplatne medicinske usluge imaju samo dvije kategorije ljudi, jer država subvencionira samo nezaposlene kroz program Medicaid te starije od 60 godine u programu Medicare. Zaposleni pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruju isključivo putem privatnog zdravstvenog osiguranja, plaćanjem izrazito visokih premija u prosjeku od oko pet tisuća dolara. Visina premija razlog je zbog kojeg mnogi Amerikanci, mahom iz srednjeg sloja od osiguranja odustaju jer su još relativno zdravi i ne treba im liječnička pomoć. Rezultat toga je činjenica da je u SAD-u oko 45 milijuna ljudi neosigurano. Namjera Hillary Clinton je smanjivanje visina premija što bi trebalo privući veći broj Amerikanaca da se osiguraju. Drugo obećanje je pristup sveobuhvatnoj medicinskoj pomoći svim građanima, pa i onima koji nisu privatno osigurani. Pitanje je samo koliko su njena obećanja ostvariva. Bivši ministar zdravstva Andrija Hebrang koji je s američkim sustavom dobro upoznat, smatra da se obećanja mogu ispuniti samo djelomično. Hebrang pojašnjava da je Clinton Kubu i Hrvatsku uzela kao primjere država koje još uvijek imaju gotovo stopostotan socijalni sustav zdravstvene zaštite, u kojima građani imaju potpuno basplatno liječenje iako je iznos novca koji ulazi u sustav mnogo manji.

Minimum zaštite
Kad bi svi građani dobili ono što senatorica tvrdi, za zdravstvo bi se trebala izdvojiti većina američkog proračuna, pojašnjava Hebrang. Iz poreza je moguće, međutim, osigurati minimum zdravstvene zaštite, prvenstveno hitnu medicinsku pomoć. Hrvatska je jedna od rijetkih postkomunističkih zemalja koja je zadržala potpuno socijalan sustav zdravstva. U zemljama Europske unije vlada sustav koji je negdje između tržišnog i socijalnog, a osiguranici pokrivaju od petnaest do pedesetak posto cijene usluga.

Posljednja komunistička utvrda?

Mnogi za hrvatski zdravstveni sustav kažu da je posljednja komunistička utvrda u Hrvatskoj, no bit će je jako teško srušiti je jer stavljanje dijela zdravstva na tržište vrlo rizično za svaku Vladu zbog široko ukorijenjene svijesti kako zdravstvo mora biti besplatno. S druge strane, analitičari upozoravaju, stanje u kojem su rashodi sve veći u odnosu na prihode ne može trajati još dugo i pitanje je vremena kad će se takav sustav urušiti.