Konzervativni britanski list The Telegraph sastavio je popis 100 najperspektivnijih startup tvrtki u Europi. U mnoštvu onih iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke nazire se tek pokoji potencijalno uspješan “startup” iz Litve, Španjolske, Grčke, Danske, Nizozemske i Finske. Iz Hrvatske nema niti jednog kao ni iz Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije, Bugarske ili Rumunjske.

Ovdje se iz londonske perspektive očito ne događa ništa perspektivno. Da to nije baš tako, pokazuju primjeri projekata kao što su CodeAnywhere, Salepod.net ili GIS Cloud. Riječ je o tri hrvatska “startupa” koji su razvili vlastite softverske proizvode koje prodaju u inozemstvu i za koje interes pokazuju domaći i strani ulagači. Ipak, takvi kvalitetni projekti nisu se našli u društvu britanskog “startupa” OneNightStay, koji nudi mogućnost bukinga nečijeg stana dok je ta osoba na putu ili Songkicka koji se opisuje kao inovativni plug-in za iTunese koji prati kad će vaš omiljeni glazbenik doći u vaš grad. Očito je da je popis 100 najperspektivnijih “startupa” u Europi prilično ograničen i da oni koji su ga sastavljali nisu temeljito istražili situaciju u cijeloj Europi. Na popisu onih koji su birali “startupe” za The Telegraphov izbor nalazi se primjerice Lea Bajc, investicijska menadžerica u čijem se životopisu sve odvija na relaciji Pariz-London-New York. Zatim u britanskoj IT zajednici iznimno ugledna Judith Celgg, osnivačica i direktorica Venturing Unlimiteda koja popisu tih gradova može dodati San Francisco. Nadalje, tu je i Richard Titus, poduzetnik i osnivač fonda Octavian Ventures koji u pravilu boravi na realciji Latinska Amerika-Europa. Jedini za kojeg pouzdano znamo da je bio u Hrvatskoj je Stephan Glaezner. suosnivač londonskog inkubatora WhiteBearYarda i ulagač u hrvatski startup Kolektivu. No, čini se da je Glaezner, koji je uvjeren da se na istoku krije mnogo novih kvalitetnih startupa, poput estonskog Skypea koji je ovih dana Microsoft kupio za 8,5 milijardi dolara, nije mogao nadglasati većinu koja o istoku zna vrlo malo. U Hrvatskoj je teško osnovati tvrtku, teško je postaviti na noge, a očito teško je i privuči pažnju ulagača. Možda bismo ih stoga, kao i strane turističke novinare, trebali voditi u obilazak hrvatskih startup potencijala. Možda bi neki od njih na taj način do kapitala došli brže, a on bio izdašniji.