Među glavnim se rizicima i dalje izdvaja povišena inflacija, a nakon razmjerno snažnog rasta u prvoj polovini godine, na početku trećeg tromjesečja postale su vidljive i naznake usporavanja gospodarstva europodručja, što se ogledalo i u slabijim visokofrekventnim pokazateljima za Hrvatsku, istaknuto je u petak u priopćenju Hrvatske narodne banke (HNB).

Unatoč pooštravanju uvjeta financiranja, kreditna je aktivnost i dalje prilično snažna, a uz visoku likvidnost te povećanje razlike između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, profitabilnost banaka dosegnula je najviše zabilježene razine posljednjeg desetljeća.

Kako pojašnjavaju iz HNB-a, snažan rast kamatnih stopa u kombinaciji s rastom kredita ima izražen pozitivan učinak na kretanje profitabilnosti banaka, pri čemu je neto kamatni prihod najvažniji izvor prihoda hrvatskih banaka.

Naime, od proljeća prošle godine kamatne stope u Europi porasle su brzinom koja nije zabilježena desetljećima, pri čemu je Europska središnja banka (ESB) s ciljem borbe protiv inflacije od srpnja 2022. do sredine rujna 2023. povećala svoje ključne kamatne stope na deset uzastopnih sastanaka za ukupno 450 baznih bodova.

“Taj nagli i snažni izlazak iz okružja niskih kamatnih stopa omogućio je domaćim bankama, zahvaljujući njihovoj strukturi imovine i obveza, da ojačaju neto kamatnu maržu”, navode iz središnje banke.

Međutim, napominju iz HNB-a, u srednjem roku rezultati banaka mogli bi biti pod negativnim utjecajem smanjivanja kvalitete imovine povezanog s rastom kamatnih stopa i usporavanjem gospodarstva.

“Banke bi trenutačno visoku profitabilnost trebale iskoristiti da bi poboljšale učinkovitost i ojačale kapitalnu poziciju, a sve kako bi se bolje pripremile za potencijalne buduće gubitke”, ocjenjuju.

Rastući inflatorni pritisci za sada su pozitivno utjecali na poslovanje korporativnog sektora, ali na njihove bi rezultate u idućem razdoblju mogli utjecati porast troška servisiranja duga i neizvjesna gospodarska kretanja. Kada je riječ o kućanstvima, njihovu otpornost podupire snažno tržište rada i oporavak realnih dohodaka.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Povećanje kamatnih stopa ESB-a prenio se na troškove financiranja privatnoga nefinancijskog sektora

Kako se navodi u HNB-ovoj anlizi, ciklus povećanja ključnih kamatnih stopa ESB-a uvelike se prenio na troškove financiranja privatnoga nefinancijskog sektora, s tim da je taj prijenos za sada jače izražen kod kreditiranja poduzeća nego kod kreditiranja kućanstava.

Tako se kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima od lipnja 2022. povećala za 344 bazna boda i krajem kolovoza ove godine dosegnula je 5,14 posto.

Kada je riječ o stanovništvu, kamatna stopa na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kredite porasla je za 73 bazna boda i u kolovozu iznosila 6,05 posto, a na stambene kredite za 131 bazni bod, na razinu od 3,55 posto.

“Pritom je intenzitet porasta kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj posljednjih mjeseci donekle ograničio APN-ov program subvencioniranja stambenih kredita, u sklopu kojeg se stambeni krediti obično odobravaju uz nižu kamatnu stopu od tržišnih prosjeka”; napominju iz HNB-a.

Usporedno s time, povećavaju se i kamatne stope na postojeće kredite zbog odobravanja novih kredita po višim stopama, ali i zbog usklađivanja otplata kredita uz varijabilne kamatne stope s rastućim referentnim parametrima.

Pritom je porast kamatnih stopa također izražen za kredite poduzećima, dok je stanovništvo do sada bilo zaštićeno od porasta tereta otplate duga visokim udjelom kredita uz fiksne kamatne stope i zakonskim ograničenjem najviše dopuštene varijabilne stope na stambene kredite, pa u tim segmentima kredita nema povećanja troškova za dužnike.

Ipak, napominju iz središnje banke, u vrlo malom dijelu kredita kućanstvima. oko 1,7 posto, kod gotovinskih kredita odobrenih uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz Euribor, prosječna kamatna stopa na postojeće kredite, prateći porast Euribora, porasla je za gotovo 200 baznih bodova.

“Iako se, zahvaljujući dobroj situaciji na tržištu rada, kod tih kredita još ne uočava rast kreditnog rizika, relativno snažan prijenos promjena tržišnih kamatnih stopa služi kao naznaka mogućih kretanja u srednjem roku i kod ostalih vrsta kredita potrošačima, posebice kako se zakonsko ograničenje najviše promjenjive kamatne stope bude povećavalo pod utjecajem postupnog rasta depozitnih kamatnih stopa, odnosno NRS-a”, napisali su iz HNB-a.

Na tržištu stambenih nekretnina nastavljen trend rasta cijena, no uz primjetno usporavanje aktivnosti

HNB-ova dijagnostika je pokazala i da se na tržištu stambenih nekretnina nastavio trend rasta cijena, uz primjetno usporavanje aktivnosti u odnosu na prošlu godinu, koje bi moglo upućivati na rast rizika preokreta ciklusa.

Naime, u drugom tromjesečju 2023. cijene stambenih nekretnina porasle su za 3,5 posto na kvartalnoj razini, odnosno za 13,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a iz HNB-a ističu da to Hrvatsku svrstava u vrh zemalja EU-a prema intenzitetu porasta cijena, dok u velikom broju zemalja članica cijene stambenih nekretnina već neko vrijeme padaju.

S druge strane, broj kupoprodajnih transakcija stambenim nekretninama u prvom polugodištu 2023. smanjio se na godišnjoj razini za oko 12 posto, što je u skladu s kretanjima u većini zemalja EU-a.

Pritom, posebno je bilo izraženo slabljenje inozemne potražnje pa je u prvoj polovini 2023. udio transakcija u kojima su sudjelovali nerezidenti, po broju i ukupnoj vrijednosti, pao na najniže razine u posljednje dvije godine.

“Iako to upućuje i na mogućnost preokreta ciklusa cijena, rizike za financijsku stabilnost povezane s tržištem stambenih nekretnina trenutačno ublažava znatno manji oslonac na zaduživanje u odnosu na nekretninski ciklus sredinom prošlog desetljeća”, primjećuju iz središnje banke.