– Ovo neće biti “most u ništa” – demantirao je navode obilazeći gradilište mosta na rijeci Dravi kod Osijeka na koridoru 5 c ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. Prvi automobili njime bi se trebali provozati krajem iduće godine. Vrijednost čitavog projekta penje se na gotovo milijardu kuna. – Nismo najavljivali manje raskošan most u odnosu na prvobitni, nego smo sve projekte stavili u reviziju. Tamo gdje je ona bila potrebna, poput izgradnje Pelješkog mosta, njega smo revidirali. Zbog same dinamike radova ovdje nisu moguća nikakva nova rješenja nego se nastavlja po onima koja su ugovorena. Važno je da se slijedi dinamika izgradnje – nastavio je on.

Most na rijeci Dravi dužine 2507 metara trebao bi postati dio europske mreže. – S kolegama iz Mađarske razgovarali smo da bi krajnji realni rok za dolazak do Mađarske mogao biti kraj 2015. godine. Zajedno s njima osnovali smo ekspertni tim koji dogovora dodirne točke na samo za ovu, nego i druge dionice koje nas vežu – poručio je Hajdaš Dončić te dodao kako s Bosnom i Hercegovinom, također, postoji međuresorska komisija gdje se razgovara o izgradnji te se nada da će uspješno biti zaključeni i pregovori s EBRD-om za most na Svilaju.

– U razgovoru s kolegom iz BiH vidio sam da postoji spremnost da i oni ubrzaju radove na svojoj dionici jer im je to glavna gospodarska žila kucavica. Mi, kao isključivo maritivna, odnosno pomorska zemlja, svoj budući gospodarski razvoj vidimo u razvoju luka, posebice luke Ploče koja nam je jedan od najvažnijih resursa – zaključio je on. U Upravi Hrvatskih autocesta najveći problem vide u dugom vremenu izgradnje mosta na Dravi. – Ona traje dvije godine. Morala je početi ranije kako bismo pripremili dionicu do Beloga Manastira za koju imamo građevinsku dozvolu. Ključno nam je da u idućih godinu dana ostvarimo sve predradnje oko pribavke kamenog materijala za to jer se nalazimo u Baranji kako bismo s radovima počeli 2014. godine – rekao je Dražen Guštin, predsjednik Uprave HAC-a. Tamo će se, poručio je, držati projekata koje imaju bez obzira na glasine kako “neke velike tvrtke lobiraju za kamene blokove”

– U pregovorima smo s Hrvatskim vodama tako da bismo zajedničkom sinegrijom između javnih poduzeća pokušali iskoristiti njihove kapacitete iz rijeke Drave, a oni bi si na taj način popravili plovne puteve. Riječ je o oko 2,7 kubika materijala dijelom u pijesku i šljunku – rekao je Guštin.

Na novinarski upit uvozi li Hrvatska pijesak, odgovorio je kako “sada tu ne jer se rade čelični radovi na konstrukciji mosta”. Istovremeno je osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo dodao kako “Hrvatska uvozi dosta pijeska i da to poskupljuje građenje”.

– Pijesak se uvozi iz Srbije gdje mu je cijena tri puta veća, a to je žalosno. Mogli bismo ga iskoristiti za izgradnju dionice, a istovremeno bi očistili i plovni put. Stoga inzistiramo da hrvatska Vlada promijeni odluku u odnosu na prošli saziv, pa ako su avioni mogli špricati komarce iznad Osijeka, ne vidim razlog zašto se i pijesak ne bi mogao vaditi iz Drave? – zapitao se Bubalo.

(Agencija VLM)

konkurentska prednost

“Hrvatske tvrtke ne trebaju izmišljati nove tehnologije, već ih primijeniti bolje od drugih”

Što se događa?

Tisuće novih sigurnosnih rupa, a premalo vremena za reakciju