Agencija Improve Research & Analytics u lipnju je, za potrebe Dukatovog projekta „Hrana se ne baca“, provela istraživanje koje pokazuje kako građanima i dalje nedostaje svijest o povezanosti bacanja hrane i klimatskih promjena – jednog od najvećih ekoloških izazova današnjice. Rezultati otkrivaju da gotovo dvije trećine stanovnika Hrvatske baca hranu, dok više od milijun ljudi to čini redovito, barem jednom tjedno ili češće. Takvo ponašanje izravno povećava emisije stakleničkih plinova, ubrzava globalno zatopljenje i pogoršava klimatske promjene.

Kada hrana završi na odlagalištu, truljenjem hrane u anaerobnim uvjetima stvaraju se staklenički plinovi od kojih je posebno opasan metan, staklenički plin koji 25 puta snažnije zagrijava atmosferu od CO2. Procjenjuje se da je bacanje hrane odgovorno za osam do 10 posto svih globalnih emisija stakleničkih plinova. Bacanjem se tako ne gube samo hrana i resursi uloženi u njezinu proizvodnju kao što su voda, energija, zemljište, ljudski rad i dr., već se izravno ubrzava globalno zatopljenje koje dovodi do klimatskih promjena i ekstrema kojima sve češće svjedočimo.

Rezultati istraživanja predstavljeni u četvrtak na panel raspravi “Kad bacanje hrane postane klimatski problem – i kako ga zaustaviti”, na kojoj su sudjelovali ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek, atmosferski fizičar dr. Branko Grisogono, meteorologija i stručnjakinja za klimatske politike Dunja Mazzocco Drvar i direktor Dukata Zoran Ković. Rasprava je ukazala na potrebu jačeg osvješćivanja građana o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene.

dosta im je

Stanovnici otočića kod Ugljana otjerali turistički brod: “Gosti ostavljaju nered, smeće i fekalije”

Naime, rezultati istraživanja ukazuju da je 74 posto građana svjesno klimatskih promjena i utjecaja ljudskih aktivnosti na njih. Ipak, samo 39 posto građana zna objasniti utjecaj bacanja hrane na klimatske promjene, a samo pet posto građana percipira bacanje hrane kao ekološki problem.

Nadalje, 66 posto građana zabrinuto je zbog problema bacanja hrane, a iznenađuje i podatak da, kao glavni razlog bacanja hrane čak 64% građana navodi preveliku količinu pripremljene hrane.

Ipak, pozitivni pomaci postoje. U odnosu na 2023. godinu, kada je Dukat proveo prvo istraživanje o bacanju hrane u sklopu projekta „Hrana se ne baca“, vidi se značajno smanjenje bacanja hrane u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda za čak 11 postotnih poena. Ovaj napredak zasigurno je rezultat, između ostalog, i osvještavanja građana kroz navedeni projekt koji već dvije godine provodi niz aktivnosti usmjerenih osvještavanju građana o važnosti i načinima smanjena bacanja hrane u svakodnevnom životu.„Bacanje hrane značajno doprinosi stvaranju stakleničkih plinova i klimatskim promjenama. Istovremeno, smanjenje bacanja hrane jedan je od najbržih, najjednostavnijih i najjeftinijih načina za smanjenje emisija – s konkretnim i mjerljivim učinkom na okoliš. Ohrabruje nas podatak da osvještavanje građana daje rezultate: bacanje mlijeka i mliječnih proizvoda smanjeno je za čak 11 postotnih poena u odnosu na 2023. godinu, što nas čini posebno zadovoljnima”, poručio je direktor Dukata Zoran Ković.