EN DE

Fiskalni odbor je fikus, pristojno kaže MMF

Autor: Jadranka Dozan
04. listopad 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Prema MMF-u, Fiskalnom odboru trebaju pojašnjenje mandata, resursi za njegovu provedbu, kao i osiguranje neovisnosti od izvršne vlasti – dakle, sve to danas nema.

Glavne ocjene i upozorenja Misije MMF-a nakon završetka dvotjednoga posjeta Hrvatskoj uglavnom su očekivani.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Slabi gospodarski izgledi uz prevladavajuće negativne rizike, i dalje velike ranjivosti zbog visokoga javnog duga i potreba inozemnog (re)financiranja, tek započete i nedovoljno razrađene strukturne reforme, duboko ukorijenjeni problemi s konkurentnošću, potreba znatne fiskalne konsolidacije (s naglaskom na rashode) kako bi se javni dug zadržao pod kontrolom… Sve su to već opća mjesta u raspravama o stanju ekonomije i politikama za povratak na putanju rasta. Ipak, u nekoliko konkretnih savjeta Misija MMF-a otišla je korak dalje. Za Vladu možda korak predaleko. Iako je preporuka za povećanje dobi za umirovljenje na 67 godina dalekosežnija, politički se i većim izazovom čini ona da Vlada početkom 2013. nultu stopu PDV-a (danas na kruh, mlijeko, lijekove…) s EU pravilima uskladi ne uvođenjem minimalno dopuštene stope od pet posto već 10 posto. Time bi se, kažu, stvorio dodatni prostor za daljnje rasterećenje oporezivanja rada, a dio tog dodatnog prihoda usmjerio bi se u povećanje ciljanih socijalnih naknada najranjivijima. No, politički je to zapaljiva tema, naročito nakon već povećane opće stope PDV-a i najavljena uvođenja poreza na imovinu. U tom kontekstu najave smanjenja PDV-a na hranu u restoranima (na 10%) od 2013. u potpunom su raskoraku.

Glavne ocjene i upozorenja Misije MMF-a nakon završetka dvotjednoga posjeta Hrvatskoj uglavnom su očekivani.

Slabi gospodarski izgledi uz prevladavajuće negativne rizike, i dalje velike ranjivosti zbog visokoga javnog duga i potreba inozemnog (re)financiranja, tek započete i nedovoljno razrađene strukturne reforme, duboko ukorijenjeni problemi s konkurentnošću, potreba znatne fiskalne konsolidacije (s naglaskom na rashode) kako bi se javni dug zadržao pod kontrolom… Sve su to već opća mjesta u raspravama o stanju ekonomije i politikama za povratak na putanju rasta. Ipak, u nekoliko konkretnih savjeta Misija MMF-a otišla je korak dalje. Za Vladu možda korak predaleko. Iako je preporuka za povećanje dobi za umirovljenje na 67 godina dalekosežnija, politički se i većim izazovom čini ona da Vlada početkom 2013. nultu stopu PDV-a (danas na kruh, mlijeko, lijekove…) s EU pravilima uskladi ne uvođenjem minimalno dopuštene stope od pet posto već 10 posto. Time bi se, kažu, stvorio dodatni prostor za daljnje rasterećenje oporezivanja rada, a dio tog dodatnog prihoda usmjerio bi se u povećanje ciljanih socijalnih naknada najranjivijima. No, politički je to zapaljiva tema, naročito nakon već povećane opće stope PDV-a i najavljena uvođenja poreza na imovinu. U tom kontekstu najave smanjenja PDV-a na hranu u restoranima (na 10%) od 2013. u potpunom su raskoraku.

Preporuka da se u 2013. dodatno smanji udjel rashoda u BDP-u za 0,5 postotnih bodova kako bi se manjak proračuna opće države s projiciranih 3,3 posto BDP-a sveo na na ne više od tri posto nije ništa manji izazov za provedbu jer ti ciljevi znače barem nepovećanje subvencija i dodatne uštede u mirovinskom i zdravstvenom sustavu. Duboko u sjeni zvučnijih naglasaka ostala je ocjena Misije da je Fiskalni odbor, tijelo osnovano kako bi pratilo poštuje li vlast fiskalna pravila zadana Zakonom o fiskalnoj odgovornosti (ZFO), zapravo fikus. Prema MMF-u, Odboru trebaju pojašnjenje mandata, resursi za njegovu provedbu, kao i osiguranje neovisnosti od izvršne vlasti. Dakle, sve to danas nema. A osim ex-post ocjenjivanja poštovanja ZFO-a, Odbor bi se trebao baviti i procjenama budućih učinaka politika izvršne vlasti, s jasnim tehničkim parametrima i pisanim izvješćima. Posljednji javno dostupni pisani trag o stavovima Odbora je kratko priopćenje iz veljače, o prijedlogu proračuna za 2012.

Autor: Jadranka Dozan
04. listopad 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve


'Hrvatska mora prestati plaćati inozemne dugove, a onima koji su nas zadužili trebali bi suditi!'

'Ni Hrvatski sabor ni narod na referendumu nisu Vladi odobrili zaduživanje u inozemstvu,
što znači da je naš dug apsolutno nelegitiman.
No, s odlukom o prestanku otplaćivanja kredita moramo požuriti,
jer nam je još malo vremena ostalo do ulaska u EU'
– ističe dr. Slavko Kulić.

Deficit proračuna svih država (bez duga) je jedini normalan način da se ubacuje novac u sustav. Problem je jedino što se za to koristi kredit?!
sites.google.com/site/financijskisustav/balansirani-drzavni-proracun

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close