Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Financijska disciplina na papiru nije problem

Autor: Marija Brnić
19. lipanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Hoće li i zakon o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama pasti na dosljednosti, znat ćemo već potkraj travnja 2013., dokad Linić kani srušiti nelikvidnosti

Sporost i neefikasnost pravosudnoga sustava u vođenju stečajnih postupaka, a ujedno spašavanje “krvotoka” u gospodarstvu te puštanje što više od 43,5 milijardi kuna blokiranih sredstava, iz Banskih dvora počinju prevenirati ambiciozno postavljenim novim zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnom postupku.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zakonski prijedlog što su ga premijerno uoči njegova donošenja predstavili resorni ministri Slavko Linić i Orsat Miljenić već na prvi pogled zaslužuje osudu jer se tek nakon njegove pripreme i prezentacije kreće u konzultacije s pravnim i ekonomskim te socijalnim institucijama o novim rješenjenjima. Mjesecima ga se najavljuje i priprema, a iz posljednih iznesenih detalja vidljiva je i nesigurnost, o čemu govore određene izmjene u odnosu na prijašnje najave, zbog čega se očito i kaska s njegovim donošenjem, ali i to da ga se unatoč žurnosti pušta u redovitu proceduru s dva čitanja. To će, naravno, u uvjetima kada je svaki dan važan uzeti još podosta dragocjena vremena do zaživljavanja novog sustava i uspostave strože discipline u financijskom sustavu. Nova pravila postrožuju definiciju rokova plaćanja te kane omogućiti tvrtkama koje “zapnu” još jednu šansu, uz uvjet da imaju odgovoran menadžment i da on ima dobar plan restrukturiranja koji će kroz upravni postupak, vođen preko Fine, prihvatiti vjerovnici i na koncu odobriti sud. Nakon toga preostaju dvije opcije: tvrtka će nastaviti poslovati po dogovoru s vjerovnicima ili joj slijedi likvidacija. Stečaj s preustrojem odlazi u povijest. Naoko, tvrtkama nije ostavljeno puno prostora za oklijevanje, a očekivanja su najveća od najodgovornijih, uprava i nadzornika, za koje se u slučaju zavlačenja predviđaju i vrlo konkretne financijske sankcije. U Hrvatskoj, međutim, dobrih i dojmljivih zakonskih rješenja nikad nije ni manjkalo. To, uglavnom, ni u ovom slučaju nije sporno. Ono što nedostaje, i što se uvijek javlja kao presudan problem, jest dosljednost u primjeni dobrih rješenja. Problem je i velika dovitljivost u izbjegavanju primjene dobrih rješenja. A hoće li takav slučaj biti i s prijedlogom zakona o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama, vrlo konkretnu ocjenu moći ćemo dati već potkraj travnja iduće godine, za kada je Linić sebi postavio zadatak srušiti nelikvidnosti i uhodati novi sustav ponašanja u gospodarstvu.

Sporost i neefikasnost pravosudnoga sustava u vođenju stečajnih postupaka, a ujedno spašavanje “krvotoka” u gospodarstvu te puštanje što više od 43,5 milijardi kuna blokiranih sredstava, iz Banskih dvora počinju prevenirati ambiciozno postavljenim novim zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnom postupku.

Zakonski prijedlog što su ga premijerno uoči njegova donošenja predstavili resorni ministri Slavko Linić i Orsat Miljenić već na prvi pogled zaslužuje osudu jer se tek nakon njegove pripreme i prezentacije kreće u konzultacije s pravnim i ekonomskim te socijalnim institucijama o novim rješenjenjima. Mjesecima ga se najavljuje i priprema, a iz posljednih iznesenih detalja vidljiva je i nesigurnost, o čemu govore određene izmjene u odnosu na prijašnje najave, zbog čega se očito i kaska s njegovim donošenjem, ali i to da ga se unatoč žurnosti pušta u redovitu proceduru s dva čitanja. To će, naravno, u uvjetima kada je svaki dan važan uzeti još podosta dragocjena vremena do zaživljavanja novog sustava i uspostave strože discipline u financijskom sustavu. Nova pravila postrožuju definiciju rokova plaćanja te kane omogućiti tvrtkama koje “zapnu” još jednu šansu, uz uvjet da imaju odgovoran menadžment i da on ima dobar plan restrukturiranja koji će kroz upravni postupak, vođen preko Fine, prihvatiti vjerovnici i na koncu odobriti sud. Nakon toga preostaju dvije opcije: tvrtka će nastaviti poslovati po dogovoru s vjerovnicima ili joj slijedi likvidacija. Stečaj s preustrojem odlazi u povijest. Naoko, tvrtkama nije ostavljeno puno prostora za oklijevanje, a očekivanja su najveća od najodgovornijih, uprava i nadzornika, za koje se u slučaju zavlačenja predviđaju i vrlo konkretne financijske sankcije. U Hrvatskoj, međutim, dobrih i dojmljivih zakonskih rješenja nikad nije ni manjkalo. To, uglavnom, ni u ovom slučaju nije sporno. Ono što nedostaje, i što se uvijek javlja kao presudan problem, jest dosljednost u primjeni dobrih rješenja. Problem je i velika dovitljivost u izbjegavanju primjene dobrih rješenja. A hoće li takav slučaj biti i s prijedlogom zakona o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama, vrlo konkretnu ocjenu moći ćemo dati već potkraj travnja iduće godine, za kada je Linić sebi postavio zadatak srušiti nelikvidnosti i uhodati novi sustav ponašanja u gospodarstvu.

Autor: Marija Brnić
19. lipanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close