Velike političke stranke u Hrvatskoj su predstavile izborne, a ne razvojne programe, požalio se Vladimir Ferdelji, predsjednik Hrvatske udruge menadžera CROMA na konferenciji “Inventura izbornih programa i CROMA Masterplan revitalizacije hrvatskog gospodarstva u razdoblju 2012.-2016.” koja se danas održala u Zagrebu u sklopu 21. CROMA susreta .

Vladimir Ferdelji / PXL

Ferdelji upozorava da su programi i HDZ-a i Kukuriku koalicije napravljeni na način da se u njima ne zamjere nikome od potencijalnih birača te da s tim programima nema nikakvog pomaka u gospodarstvu i društvu u cjelini. Za razliku od velikih stranaka, većina srednjih i malih stranaka te nezavisnih lista je u svoj program ugradilo preporuke CROMA-e. “HSLS je stranka koja je gotovo u cjelosti prihvatila naš Masterplan i stava sam da su se tim primjerom trebali povesti i drugi”, kazao je Ferdelji. Iako je bilo predviđeno da se skupu obrate i predstavnici stranaka, organizatori su objasnili da se niti iz jedne pozvane stranke nisu odazvali, pravdajući se da nemaju slobodnog nikog tko bi mogao elokventno govoriti o toj problematici. Stoga su sami menadžeri i poduzetnici predstavili sadašnju, ne odviše blistavu, situaciju u gospodarstvu te načine na koje bi iz nje mogli izaći.

Ante Pulić je ispred Hrvatske gospodarske komore predstavio hrvatsko gospodarstvo u prvih devet ovogodišnjih mjeseci prema kojem u 2011. imamo 1.500 više poduzetnika nego u istom razdoblju lani. Istodobno je novostvorena vrijednost hrvatskih tvrtki iznosila 108,5 milijardi kuna, a što je najviše još od pretkrizne 2006. godine. No, Vladimir Ferdelji je upozorio da se radi samo o statistici koju svatko koristi kako mu odgovara, a ne o stvarnom rastu domaćeg gospodarstva. “Ako imate situaciju da vam je jednostavnije i oportunije ne platiti svoje obveze nego otvoriti novu tvrtku, onda je jasno da ćete svake godine imati rast broja poduzeća. Isto tako, ako, za primjer, stavite doznake iz inozemstva u turističku potrošnju, ili čak izvoz, onda se povećali neke brojke u statistici, ali to ne znači da je gospodarstvo jače”, smatra Ferdelji.

Predsjednik CROMA-e je optužio sve postojeće dosadašnje Vlade da su, uz sve njihove razlike, imale jednu konstantu – precijenjenu kunu, a koja je uništila hrvatske proizvođače. “Hrvatska je zamišljena kao turistička zemlja u kojoj će se živjeti od usluga i trošiti uvozne robe. Ta floskula bivšeg ministra financija Borislava Škegre da ćemo svi živjeti od usluga bez proizvodnje je lijepa za čuti, ali je utopija“, tvrdi Ferdelji.

Vodeći ljudi CROMA-e još su jednom upozorili na svoj Masterplan koji je, prema njihovu mišljenju, jedini način da Hrvatska u naredne 2-3 godine ne doživi potpuni kolaps. Proizvodnja i reindustrijalizacija ključne su točke plana za oporavak hrvatskoga gospodarstva. Masterplan sadrži deset točaka ili deset promjena bez kojih nema izlaza iz krize. ”Glavni uzrok lošeg stanja hrvatskoga gospodarstva je pogrešna doktrina da Hrvatska može živjeti od usluga“, rekao je Ferdelji te dodao kako gotovo nema područja koje se ne mora radikalno mijenjati, a upravo Masterplan nudi smjernice kako to i postići. Neke od tih točaka su uklanjanje monetarnih škara te stimuliranje proizvodnih investicija; učinkovito upravljanje državnim poduzećima što isključuje ”imenovanje direktora po političkoj licitaciji”. Nužno je i smanjenje broja ljudi u državnoj administraciji, što je, smatra Ferdelji, moguće postići na socijalno osjetljiv način, odnosno prirodnom fluktuacijom.

Državu treba podijeliti na pet regija, smanjiti parafiskalne namete, sporove oko neplaćanja rješavati unutar šest mjeseci te imati efikasniju energetsku upravu. Ovo su samo neke od promjena koje kao rješenje izlaska iz krize vidi Croma, a prema njihovim procjenama konkrentni rezultati bi bili porast BDP-a do 6 posto do 2016., pad nelikvidnosti od 20 do 25 posto godišnje na pet milijardi kuna u 2016., ukidanje proračunskog deficita do 2014., smanjenje inoduga za 20 posto, rast industrijske proizvodnje do osam posto do 2016. i povećanje zaposlenih za 60.000, uz istodobno smanjenje administracije za 40.000.

poslovna prednost

Više nije dovoljno biti jeftin: Tvrtke koje znaju pokazati što rade imaju prednost

Usavršavanje

Više od diplome: zašto se iskusni stručnjaci vraćaju na FER?