Europsko tržište junk-obveznica ima sve značajniju ulogu u financiranju tvrtki sa slabijim kreditnim rejtingom. U posljednjih pet mjeseci na europskom tržištu junk-obveznica pojavilo se novih 8 milijardi eura tih visokorizičnih obveznica, pa je Europa sada malo bliže američkom tržištu. Dosegnuta vrijednost trebala bi sugerirati kako se tržište junk-obveznica polako budi nakon što je nakon ljeta 2007. godine praktički zamrlo, piše Wall Street Journal. Bankari i ulagači očekuju daljnji porast vrijednosti tog tržišta uslijed sve većeg interesa europskih tvrtki. Tvrtkama sa “starog kontinenta” potreban je novac za refinanciranje dugova ili tekućeg poslovanja, a kako je kreditiranje i nadalje otežano, okreću se rizičnijem, ali i dostupnijem modelu junk-obveznica. Od svibnja nekoliko se značajnih europskih tvrtki odlučilo na takav korak. To su nizozemski proizvođač kabela UPC, talijanska telekomunikacijska kompanija Wind, ali i ponos talijanske industrije, Fiat. U skupinu ovogodišnjih izdavatelja junk-obveznica ulaze i britanska medijska grupa Virgin Media te francuski proizvođač alkoholnih pića Pernod Ricard.

Veći prinos
Junk-obveznice (u slobodnom prijevodu “obveznice smeće”) nude mnogo veći prinos nego prvoklasne, ali je zato i rizik od gubitka ulaganja mnogo veći. Američko tržište vrijednosnica s visokim prinosima, kako glasi službeni naziv, trostruko je veće od europskoga. Od 2000. do danas na tom je tržištu emitirano novih papira u vrijednosti od 6 bilijuna dolara vrijednosti. Od toga, na obveznice otpada oko petnaest posto dok većinu čine zajmovi. U istom promatranom razdoblju europsko tržište vrijednosnica s visokim prinosima vrijedilo je 2,2 bilijuna dolara, a udjel junk-obveznica još je manji nego u američkom slučaju, tek 7,5 posto. Osim po strukturi, američko i europsko tržište razlikuju se i po još nekoliko značajki.

Znatne razlike
U SAD-u su izdavatelji junk-obveznica većinom tvrtke u javnom vlasništvu, dok se u Europi za takav model uglavnom odlučuju privatne tvrtke. Američki financijski regulatori zahtijevaju od izdavatelja mnogo više transparentnosti. “Iako su i dalje prisutne značajne razlike između američkog i europskog tržišta, Europa se sve više približava SAD-u”, smatra Peter Apsbury, direktor istraživanja vrijednosnica s visokim prinosom u londonskom European Credit Management.No, vrijeme će pokazati je li financiranje kroz junk-obveznice donijelo neku dobrobit. U iduće tri godine trebalo bi biti iskupljeno na stotine milijardi dolara obveznica i zajmova što bi trebalo testirati kapacitete financijskog tržišta. Prema podacima agencije za kreditni rejting Standar & Poor’s, 2010. dolazi na naplatu 102,6 milijardi dolara, 2011. oko 67,5 milijardi, a 2012. oko 95,2 milijarde dolara.

Izdvojeno

Američka renesansa 90-ih
U SAD-u su junk-obveznice doživjele pravu renesansu početkom 90-ih godina prošloga stoljeća. Kako su američke banke tada bile manje spremne obilno kreditirati gospodarstvo, tvrtke sa slabijim rejtingom okrenule su se tržištu kapitala putem izdavanja rizičnih vrijednosnica. Europske tvrtke tradicionalno više vjeruju bankovnim kreditima.