Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Europske banke kreću po svježe milijarde eura

Autor: Ana Blašković
08. rujan 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Prihvati li se nova, stroža regulativa koju traži G20 za kapitalne zahtjeve, europske bi banke uskoro mogle krenuti u potragu za milijardama eura kapitala

Nakon što su relativno uspješno prebrodile financijski krizni tsunami iz SAD-a, europske banke naći će se pred jednako teškim zadatkom: u sljedećih nekoliko mjeseci bit će prisiljene prikupiti desetke milijardi eura novog kapitala. Slijedeći smjernice dogovorene na skupu dvadeset najmoćnijih država svijeta (G20), regulatori banaka dogovorili su nova pravila prema kojima će banke biti prisiljene drastično povećati kvalitetu i obujam kapitala za ublažavanje eventualnih šokova. Konkretni prijedlozi novih pravila bit će poznati javnosti do kraja ove godine, a u konačan bi oblik mogli dobiti do kraja 2010.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bez dividende
Tako će prema pravilima Bazelskog odbora guvernera središnjih banaka najmanje polovicu kapitalnog ‘amortizera’ činiti redovne dionice i zadržana dobit, prenosi Financial Times iz izvora bliskih odboru. To se tijelo također usuglasilo da će bankama kojima je potrebna kapitalna pomoć zadati čvrste granice do kojih ta pomoć smije ići. Iako se o konkretnim brojkama tek raspravlja, sve se češće spominje da bi najveći iznos pomoći mogao biti ograničen na najviše 25 posto aktive, i to bez iznimaka za manje rizične plasmane. S ciljem stabilizacije bankovnih sustava i pokušaja izbjegavanja dubine sadašnje recesije, regulativa se mijenja i u smjeru ograničavanja prava vlasnika banaka. Regulator bi tako dobio ovlasti da u “dobrim“ godinama ograniči isplate dividendi što bi omogućilo banci da anticiklički popunjava kapitalne zalihe za moguće “loše” godine. Očekuje se da bi nova, stroža pravila najteže mogla pogoditi upravo europske banke kojima velik dio kapitala čine hibridni instrumenti (kombinacija vlasničkih i dužničkih vrijednosnica), za razliku od američkih financijskih istitucija.

Nakon što su relativno uspješno prebrodile financijski krizni tsunami iz SAD-a, europske banke naći će se pred jednako teškim zadatkom: u sljedećih nekoliko mjeseci bit će prisiljene prikupiti desetke milijardi eura novog kapitala. Slijedeći smjernice dogovorene na skupu dvadeset najmoćnijih država svijeta (G20), regulatori banaka dogovorili su nova pravila prema kojima će banke biti prisiljene drastično povećati kvalitetu i obujam kapitala za ublažavanje eventualnih šokova. Konkretni prijedlozi novih pravila bit će poznati javnosti do kraja ove godine, a u konačan bi oblik mogli dobiti do kraja 2010.

Bez dividende
Tako će prema pravilima Bazelskog odbora guvernera središnjih banaka najmanje polovicu kapitalnog ‘amortizera’ činiti redovne dionice i zadržana dobit, prenosi Financial Times iz izvora bliskih odboru. To se tijelo također usuglasilo da će bankama kojima je potrebna kapitalna pomoć zadati čvrste granice do kojih ta pomoć smije ići. Iako se o konkretnim brojkama tek raspravlja, sve se češće spominje da bi najveći iznos pomoći mogao biti ograničen na najviše 25 posto aktive, i to bez iznimaka za manje rizične plasmane. S ciljem stabilizacije bankovnih sustava i pokušaja izbjegavanja dubine sadašnje recesije, regulativa se mijenja i u smjeru ograničavanja prava vlasnika banaka. Regulator bi tako dobio ovlasti da u “dobrim“ godinama ograniči isplate dividendi što bi omogućilo banci da anticiklički popunjava kapitalne zalihe za moguće “loše” godine. Očekuje se da bi nova, stroža pravila najteže mogla pogoditi upravo europske banke kojima velik dio kapitala čine hibridni instrumenti (kombinacija vlasničkih i dužničkih vrijednosnica), za razliku od američkih financijskih istitucija.

Neželjeni hibridi
Inozemni mediji nagađaju da bi u potragu za novim kapitalom uskoro mogle krenuti njemačka Commerzbanka, britanski Lloyds Banking Group, kao i francuske i talijanske banke. Analitičari vjeruju da bi prve banke ipak mogle biti one koje su od matičnih država dobile upravo hibridni kapital, poput povlaštenih dionica. Pred velikim kapitalnim zahtjevima, u vremenu dok svjetska financijska tržišta još uvijek nisu u potpunosti odmrznula tokove novca, u relativno najvećim problemima mogle bi se naći njemačke financijske institucije s visokom razinom hibridnog kapitala. Hibridne instrumenate čine vrijednosnice koje nisu isključivo dionice, ali se smatraju bliskim vlasničkim vrijednosnicama zbog čega se uključuju u izračun adekvatnosti kapitala kao osnovne mjere financijske snage banke.Europskim bankama regulativa je dosad dozvoljavala da u hibridnim instrumentima mogu držati najviše trećinu kapitala. Upravo se takva praksa pokazala rizičnom u krizi jer hibridni instrumenti naprosto ne mogu jednako ublažiti gubitke kao što što može čisti vlasnički kapital.

Linija obrane

Dovoljno kapitala
Zahvaljujući mjerama HNB-a, domaće 32 poslovne banke zadovoljavajuće su kapitalizirane. Osnovni kapital za apsorpciju eventualnih šokova iznosi 48,9 milijardi kuna, a tu je još 3,2 milijarde kuna dopunskog kapitala. Prosječna stopa adekvatnosti kapitala, kao mjere financijske otpornosti, na visokih je 15,9 posto. Nakon kapitala (kao prve linije obrane), banke iz ranijih godina imaju više od 10 milijardi kuna zadržane dobiti.

Autor: Ana Blašković
08. rujan 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

kao što su banke izvana kule od stakla tako su iznutra kule od karata jer je mafija novac izvukla. raspad je neminovan ili jedino papirnati opstanak je moguć.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close