U pregovaračkom maratonu, čelnici Europske unije i eurozone ipak su konačno dogovorili čitav niz mjera za spas eura.

Kako prenosi Deutsche Welle, kompromis je postignut u tri važna pitanja: dug Grčkoj, modus djelovanja fonda za zaštitu eura EFSF i obaveze komercijalnim bankama da uvelike povećaju svoj kapital kako bi bile sposobnije reagirati na krize.

Dogovoreno je da se Grčkoj otpiše 50 posto dugova – točnije, riječ je o djelomičnom reprogramiranju kako bi Atena konačno dobila više prostora za djelovanje. Riječ je o iznosu o oko 100 milijardi eura čime bi državni dug Grčke već do 2020. morao pasti sa trenutnih 170 na “samo” 120 posto BDP-a. Tu se vodio glavni spor između Njemačke i Francuske, jer su francuske komercijalne banke uvelike upletene u grčkom dugu. Dogovoreno je da te banke sada postojeće grčke obveznice zamjene “novim” obveznicama koje će biti osigurane iz fonda za spas eura. To pak znači da će i taj fond za ovo reprogramiranje morati pripremiti 30 milijardi eura.

Uopće, dogovoreno je da EFSF i ubuduće funkcionira na takav način: kao svojevrsno osiguravajuće društvo koje će jamčiti za obaveze država. Prednost jest da – kao što niti osiguravajuća društva ne računaju da će baš kod svakog osiguranika izbiti požar – tako će i EFSF sa kapitalom kojim raspolaže, biti sposobno osiguravati kud i kamo veći volumen koji će ovako dosezati iznos od čitavih 1,4 bilijuna eura. Povrh toga, EFSF treba dobiti novi fond kojim će moći investirati u inozemstvu.

Na summitu EU prihvaćena je i odluka da europske banke moraju povećati svoj temeljni kapital, kako bi bile bolje pripremljene za rizike. Prema procjenama koje je predstavio Donald Tusk, premijer Poljske koja do kraja predsjedava Europskom unijom, radi se o oko 100 milijarda eura. Cilj jest da već do konca lipnja slijedeće godine velike komercijalne banke Europe povećaju svoj temeljni kapital da iznosi najmanje 9 posto aktive, navodi Deutsche Welle. To će osobito pogoditi banke Grčke: one tako moraju sakupiti oko 30 milijardi eura da bi popunile pričuvu, španjolske financijske institucije moraju povući 26,16 milijardi, talijanske 14,77 milijardi, a francuske 8,84 milijardi. Njemačkim bankama predstoji zadaća povući u pričuvu još 5,18 milijardi eura.

(pd)