EN DE

Dogovor sa sindikatima probija plan za plaće, Ćorić tvrdi: deficit ostaje 2,9 posto

Autor: Jadranka Dozan
22. studeni 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Subotnji dogovor Vlade i sindikata javnih službi o povećanju osnovice plaća za kumulativno četiri posto (3% od siječnja i 1% od kolovoza) te o dodatku za prehranu potvrdio je da će se kod rashoda za zaposlene opet probiti inicijalni plan - Tomislav Ćorić i Alen Ružić, ministri financija i rada/Luka Antunac/PIXSELL

Fiskalno povjerenstvo apelira na preispitivanje dinamike i strukture rashoda te učinkovitosti javne potrošnje.

U Vladi za ovu godinu očekuju usporavanje realnog gospodarskog rasta na 2,3 posto, a dogodine ga vide na 2,1 posto. U prvom polugodištu godine rast je bio nešto manji od dva posto (2,2 u prvom kvartalu te 1,7 u drugome), a službena procjena za treći kvartal krajem ovog tjedna će, prema svemu sudeći, pokazati osjetno jači rast.

Prema kretanju CEIZ indeksa poslovnog ciklusa zagrebačkog Ekonomskog Instituta, u tri ljetna mjeseca godišnja bi stopa mogla iznositi 2,5 posto, dok model brze procjene Hrvatske narodne banke upućuje i na nešto jače ubrzanje – na tri posto, s 1,7 u drugom kvartalu.

Fiskalna pravila: forma i sadržaj

Sve u svemu, Vladina procjena rasta za 2026. čini se realnom, a takvima se više-manje ocjenjuju i projekcije za 2027., iako uz nešto izraženije negativne rizike. Na tim projekcijama, dio kojih je i očekivano usporavanje inflacije s 4,5 na 2,7 posto, Vlada je temeljila i prijedlog državnog proračuna, a kritike su i ovaj put ponajprije usmjerene na rashodnu stranu. Tako i Povjerenstvo za fiskalnu politiku (PFP) u svom prošlotjednom očitovanju ističe da glavni fiskalni rizik proizlazi iz mogućeg probijanja plana proračunskih rashoda.

“Unatoč konzervativnim projekcijama prihoda i najavama usporavanja rashodne dinamike, dosad su rashodi uglavnom premašivali planirane iznose (osim u 2025.)”, upozorili su iz tog stručnog tijela kojim predsjeda Sandra Krtalić. Rast rashoda, osobito onih za socijalne naknade i zaposlene, uz smanjenje investicijskih rashoda, upućuje na potrebu pažljivijeg praćenja strukture javne potrošnje, kažu. Tu posebno apostrofiraju trajne rashodne obveze države koje dugoročno mogu dodatno suziti raspoloživi fiskalni prostor.

Registar stanovništva

Već 2027. moguće je bolje ciljanje socijalnih prava prema dohodovnom i imovinskom statusu.

Subotnji dogovor Vlade i sindikata javnih službi o povećanju osnovice plaća za kumulativno četiri posto (3% od siječnja i 1% od kolovoza) te o dodatku za prehranu (od travnja 30 eura, a od listopada 50) samo je potvrdio da će se kod rashoda za zaposlene opet probiti inicijalni plan, ali ministar financija Tomislav Ćorić uvjeren je da će deficit opće države ostati u okvirima projiciranih 2,9 posto BDP-a.

No, uz potrebu preispitivanja dinamike i strukture rashoda te učinkovitosti javne potrošnje, u PFP-u ističu i da “formalno zadržavanje manjka ispod tri posto BDP-a samo po sebi nije dovoljno jamstvo usklađenosti s europskim fiskalnim okvirom”. I u pogledu smanjenja udjela javnog duga u BDP-u upozoravaju da u ocjeni održivosti javnih financija treba jasno razlučiti učinke nominalnog BDP-a i inflacije od stvarne provedbe fiskalne konsolidacije.

HUP-ove primjedbe

O planu proračuna potkraj tjedna očitovali su se i iz Hrvatske udruge poslodavaca koja je obično izravnija i oštrija u porukama. Uz plan prihoda, ističu kako planirani 5-postotni rast onih od poreza prati očekivani nominalni rast BDP-a, no rast doprinosa od 7,4 posto smatraju prilično ambicioznim, pozivajući se na projicirani rast bruto plaća od čak 6,5 posto i zaposlenosti od tek 0,8 posto.

“Očekuje se i rast produktivnosti od oko 1,5 posto, iako poslovne investicije usporavaju, a produktivnost po satu posljednjih godina raste osjetno sporije od prosjeka Unije”, kaže glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić. Dodaje kako najveći pritisak na proračun i dalje vrše trajno postavljeni tekući rashodi.

U pogledu naknada građanima koje ukupno rastu za 6,9 posto (ili za 940 milijuna eura) u HUP-u podsjećaju na Registar stanovništva koji bi već 2027. trebao omogućiti bolje ciljanje socijalnih prava prema stvarnom dohodovnom i imovinskom statusu. Vezano uz masu plaća, pak, navode da se od 2021. ona udvostručila, a razina tih rashoda od 13,5 posto BDP-a treća je najviša u EU, i to “bez mjerljivog skoka učinkovitosti javne uprave”.

Autor: Jadranka Dozan
22. studeni 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati