Dobro organizirane demokracije ne trebaju se bojati kriptovaluta

Autor: Simon Johnson , 02. svibanj 2018. u 22:00

Autoritarni režimi već postaju svjesni opasnosti i trebali bismo očekivati njihovu zabranu posjedovanja kriptovaluta na različite drakonske načine, oni će također razviti nove alate namijenjene praćenju onoga što njihovi građani čine po tom pitanju.

Uvjerenje da rođenje interneta najavljuje novo doba demokracije bilo je uvelike rasprostranjeno. Informacije su trebale postati besplatne i slobodne u svakom smislu i to je trebalo predstavljati egzistencijalnu prijetnju režimima utemeljenim na kontroli znanja, uključujući one koji su se prethodno pokušali ograditi i zatvoriti od ostatka vanjskog svijeta.

Danas se ta vizija doima manje primamljivom, ako ne i potpuno pogrešnom. Autoritarni vladari dokučili su ne samo na koji način ometati i kontrolirati protok informacija unutar svojih vlastitih društava, već također i kako zbuniti ljude u drugim zemljama, a možda čak i ometati demokracije koje su prethodno dobro funkcionirale. Recentnija pojava društvenih medija možda je pomalo uznemirila autoritarne vođe – sjećate li se Arapskog proljeća? – no, nema sumnje da su se oni trenutno ponovno oporavili.

U gotovo svim dijelovima svijeta, autokrati postaju sigurniji na vlasti, nerijetko skrivajući se iza demokracije i izbora. Oponenti se eliminiraju. Štampa se cenzurira. A protok informacija strogo se kontrolira, alatima u rasponu od tradicionalnih medijskih kuća pod pokroviteljstvom režima do modernijeg softvera ili automatiziranih "botova". Prema najnovijem indeksu demokracije časopisa The Economist, pola zemalja na svijetu bile su manje demokratske 2017. godine nego 2016., a samo 5% svjetske populacije živi u "punoj demokraciji".

Utjecaj na politiku
Sada se pojavila nova digitalna tehnologija: kriptovaluta. I dok se vode brojne rasprave o tome kako taj pristup uspostavljanju i prijenosu vrijednosti može utjecati na bankarske sustave, njegov potencijalni utjecaj na politiku diljem svijeta uvelike se ignorira. Kriptovalute – kao što su Bitcoin, Ethereum i njihovi brojni konkurenti – očigledno su povezane s internet tehnologijom, no postoji jednostavna i velika razlika. Internet se odnosi na pristup informacijama u njihovim brojnim oblicima, bez ikakve potrebe za konvergiranjem po jednom pregledu.

Zapravo, za internet je svojstveno da vam omogućava pristup različitim mišljenjima i tada ste prepušteni sebi da sami procijenite što je točno, a tko iskrivljava istinu u službi nekakve maliciozne diktature.  Za razliku od toga, kriptovalute funkcioniraju samo ako se svi (unutar tog kripto sustava) slože oko toga tko je bio u vlasništvu jedinične vrijednosti jučer i na koga je ona prenesena danas. Možete pokušati iskriviti tu informaciju ili izravno hakirati tuđa računala ili ometati algoritam koji registrira transakcije – i takvi se napadi događaju stalno. Međutim, obzirom na konkurenciju između kriptovaluta po pitanju njihove sigurnosti i upotrebljivosti, čini se razumnim pretpostaviti da će preživjeti ona najjača.

Utrka u inovacijama
Vrijednost kriptovalute sastoji se u digitalnom zapisu kojim se upravlja na decentralizirani način. Zapis postoji na brojnim čvorovima unutar mreže, što ga čini otpornim na središnju kontrolu ili "cenzuru" – pojam koji često koriste osnivači, trgovci i promatrači kriptovaluta, upravo stoga što su mnogi od njih zabrinuti zbog selektivne promjene zapisa. Nije teško uvidjeti zašto bi neki autoritarni režim težio tome da spriječi svoje ljude u pristupu sigurnim digitalnim zapisima kojima se potencijalno ne može pratiti trag.

Prije svega, uslijed pristupa takvim zapisima, građanin bi mogao izvršavati plaćanja ili donacije koje zaobilaze bankarski sustav i nadzor koji je ugrađen u njega. Bilo bi lakše prkositi pravilima koja ograničavaju političku organizaciju. Nadalje, ista vrsta zapisa mogla bi se koristiti za pohranu i prijenos ostalih informacija. Primjerice, neki od mojih kolega razvijaju sustav koji bi omogućio korisnicima pohranu i upravljanje vlastitom zdravstvenom dokumentacijom. Zašto ne bismo stvorili sličan sustav strukturiran oko pritužbi ili prosvjeda protiv režima?

Također, potencijalno nema ograničenja za dovitljivost ljudi kad se radi o pisanju takozvanih pametnih ugovora, koji će potaknuti plaćanja ili ostale digitalne transakcije (kao što je slanje poruka prosvjeda) kad dođe do pojedinih događaja. Za aktiviste diljem svijeta jedino ograničenje je njihova vlastita kreativnost. Naravno, autoritarni režimi već postaju svjesni opasnosti i trebali bismo očekivati njihovu zabranu posjedovanja kriptovaluta na različite drakonske načine. Oni će također razviti nove alate namijenjene praćenju onoga što njihovi građani čine po tom pitanju.

To će biti zanimljiva utrka u naoružanju inovacijama, u kojoj će autoritarni režimi teško moći pobijediti, obzirom da je temeljna tehnologija, poznatija kao blockchain (lanac blokova), osmišljena u cilju nadmudrivanja ili izbjegavanja potrebe za centraliziranom vlašću.  Dobro organizirane demokracije ne trebaju se baš bojati kriptovaluta. Može doći do nekih prijevara i ulagači uvijek moraju biti oprezni s najnovijim proizvodima koji nisu u potpunosti transparentni. No, uglavnom ćemo dobiti nove oblike konkurentskog pritiska na postojeće načine izvršenja plaćanja.  

Razlog za zabrinutost
Trebalo bi biti dobrodošlo sve što spušta naknade za korištenje kreditnih kartica i proširuje financijsku inkluziju. Za razliku od toga, ljudi čija se politička moć temelji na kontroli informacija zasigurno imaju neki novi razlog za zabrinutost.  Autoritarni režimi će uvijek postojati u nekom obliku i na brojnim mjestima. Međutim, ne bi bilo iznenađujuće kad bi se klatno počelo njihati u suprotnom smjeru u korist onih koji preferiraju otvorenije sustave i veći stupanj smislenog političkog nadmetanja.

© Project Syndicate, 2018.

Komentirajte prvi

New Report

Close