EN DE

Devalvacija ili status quo?

Autor: Tomislav Petrov
06. svibanj 2008. u 09:30
Podijeli članak —

Kamo vodi devalvacija?

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Predsjednik Mesić založio se za devalvaciju kune kao rješenje problema loših domaćih makroekonomskih statistika poput smanjivanja udjela izvoza u uvozu ili BDP-u. No, treba li se više plašiti devalvacije ili statusa quo? Kako bi se devalvacija odrazila na ušteđevinu građana u bankama, otplatnu ratu stambenog kredita ili vrijednost dionica i odjela u fondovima? Je li predsjednik Mesić potencijalnim inozemnim investitorima u Hrvatsku poslao poruku moguće makroekonomske nestabilnosti ili im šalje poruku da Hrvatska treba nešto učiniti da promijeni tijek poražavajućih makroekonomskih kretanja, te da razmatra čak i drastične mjere poput devalvacije kune? Može li Vlada iz proračuna osigurati dovoljno visoke stimulacije za izvoznike uz trenutni tečaj? Je li hrvatska državna administracija prevelika i preskupa? Zapošljavaju li se u njoj podobni umjesto sposobnih? Može li Hrvatska išta učiniti da uspori rast inozemnog duga? Postoje li u Hrvatskoj ekonomisti sposobni da odgovore na ta pitanja?

Kamo vodi devalvacija?

Predsjednik Mesić založio se za devalvaciju kune kao rješenje problema loših domaćih makroekonomskih statistika poput smanjivanja udjela izvoza u uvozu ili BDP-u. No, treba li se više plašiti devalvacije ili statusa quo? Kako bi se devalvacija odrazila na ušteđevinu građana u bankama, otplatnu ratu stambenog kredita ili vrijednost dionica i odjela u fondovima? Je li predsjednik Mesić potencijalnim inozemnim investitorima u Hrvatsku poslao poruku moguće makroekonomske nestabilnosti ili im šalje poruku da Hrvatska treba nešto učiniti da promijeni tijek poražavajućih makroekonomskih kretanja, te da razmatra čak i drastične mjere poput devalvacije kune? Može li Vlada iz proračuna osigurati dovoljno visoke stimulacije za izvoznike uz trenutni tečaj? Je li hrvatska državna administracija prevelika i preskupa? Zapošljavaju li se u njoj podobni umjesto sposobnih? Može li Hrvatska išta učiniti da uspori rast inozemnog duga? Postoje li u Hrvatskoj ekonomisti sposobni da odgovore na ta pitanja?

Kamo vodi održavanje statusa quo?

Premijer Sanader podržao je HNB-ovu politiku stabilnosti kune odbacivši mogućnost da slabljenjem kune pomogne domaćim izvoznicima. No, može li država ikako drugačije pomoći izvoznicima? Jesu li izvoznici zaista prepušteni sami sebi, kako su to bili i do sada? Može li im država pomoći smanjivanjem poreza na dobit? Ne uči li nas makroekonomska teorija da se tečaj valute neke zemlje treba kretati u skladu sa inflacijom u toj zemlji? Obezvrjeđuje li politika stabilnosti tečaja izvoz? Može li se govoriti o stabilnosti kune ako je kuna precijenjena? Je li kuna precijenjena? Izvoznici kažu da jeste, a ne mali broj vodećih ekonomista s njima se slaže.

Gdje ste, ekonomisti?

Je li politika očuvanja precijenjenosti kune uzrok uočljive makroekonomske nestabilnosti ili je pak očuvanje stabilnog tečaja kune preduvjet makroekonomske stabilnosti, pitanje je koje zaslužuje barem stručnu raspravu, ako već ne i znanstveno potvrđen odgovor. Može li odgovor dati monetarna ili fiskalna politika ili ga pak trebamo tražiti negdje drugdje? Kako je politika očuvanja stabilnosti tečaja vezana uz program poticaju gospodarstva koji dolazi sa tržišta kapitala? Kako taj program operativno realizirati? Gdje ste, ekonomisti?

Autor: Tomislav Petrov
06. svibanj 2008. u 09:30
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Trik da se pokrene nestabilnost i sruši Sanadera,a komunisti sa Mesićem i Miulanovićem vrate na vlast.

Ajme što je ovo, sve sami upitnici[undecid]

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close