EN DE

Čudo: Novac EU troši se bez kriminala

Autor: Suzana Varošanec
26. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Većina od 50 prijava za nezakonito trošenje EU novca rangirana je kao nepravilnost što nije kažnjivo pa se pojačava nadzor financijske policije nad upravljačkim strukturama

Hrvatski AFCOS sustav zaštite od prijevara i korupcije u korištenju pretpristupnih fondova na štetu financijskih interesa EU modeliran je na preporuku OLAF-a, Europskog ureda za borbu protiv prijevara. Tijelo je poznato po tome što je proračunu EU vraćeno više od milijardu eura u posljednjih deset godina.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kontrolni mehanizmi razlikuju se od zemlje do zemlje, no svugdje je poenta ista: učinkovit nadzor jer zaštita financijskih interesa EU nema alternativu. I u Hrvatskoj prema neslužbenim najavama treba očekivati da će posebnim mjerama jačati nadzor nad trošenjem novca EU. Riječ je o novoj fazi u kojoj, nakon što je lani izgrađen operativni sustav pod kontrolu, zapravo dolaze AFCOS tijela iz redova onih koji upravljaju i koriste novac EU. Naime, sustav se sastoji od takvih tijela i ona čine tzv. sustav za informiranje o nepravilnostima. U AFCOS-u je i njegova mreža sastavljena od represivnih tijela zaduženih za suzbijanje nezakonitosti. Zbog svoje nezavisne pozicije iz te mreže izlaze DORH i državna revizija. Inače, objema sastavnicama koordinira posebno tijelo Ministarstva financija u stalnoj vezi s OLAF-om. Iako se u praksi pokazalo da početna sumnja najčešće u RH dolazi od onih koji upravljaju projektima – većina od ukupno 50 prijava došla je na taj način – prijave se uglavnom tiču nekažnjivih stvari. Jedan slučaj završio je optužbom, a nitko nije sankcioniran zbog pogreške menadžmenta ni zato što je propustio obaviti kontrolu. O teškim slučajeva bespredmetno je govoriti. Stvorena slika je, čini se, neživotna: kad su u pitanju sredstva EU u Hrvatskoj nema kriminala. Sudeći po aferama koje ne prestaju, to nije slučaj prilikom raspolaganja novcem hrvatskih poreznih obveznika. Inače, 80% prijava odnosi se na novca iz CARDS i PHARE programa koji su prošlost i koje je zamijenila IPA. Početna informacija o sumnjama u rukama je državnih tijela koja ugovoraju novac za IPA-u pa je pitanje dana kad u ad hoc izabranim slučajevima u nadzor kreće financijska policija.

Hrvatski AFCOS sustav zaštite od prijevara i korupcije u korištenju pretpristupnih fondova na štetu financijskih interesa EU modeliran je na preporuku OLAF-a, Europskog ureda za borbu protiv prijevara. Tijelo je poznato po tome što je proračunu EU vraćeno više od milijardu eura u posljednjih deset godina.

Kontrolni mehanizmi razlikuju se od zemlje do zemlje, no svugdje je poenta ista: učinkovit nadzor jer zaštita financijskih interesa EU nema alternativu. I u Hrvatskoj prema neslužbenim najavama treba očekivati da će posebnim mjerama jačati nadzor nad trošenjem novca EU. Riječ je o novoj fazi u kojoj, nakon što je lani izgrađen operativni sustav pod kontrolu, zapravo dolaze AFCOS tijela iz redova onih koji upravljaju i koriste novac EU. Naime, sustav se sastoji od takvih tijela i ona čine tzv. sustav za informiranje o nepravilnostima. U AFCOS-u je i njegova mreža sastavljena od represivnih tijela zaduženih za suzbijanje nezakonitosti. Zbog svoje nezavisne pozicije iz te mreže izlaze DORH i državna revizija. Inače, objema sastavnicama koordinira posebno tijelo Ministarstva financija u stalnoj vezi s OLAF-om. Iako se u praksi pokazalo da početna sumnja najčešće u RH dolazi od onih koji upravljaju projektima – većina od ukupno 50 prijava došla je na taj način – prijave se uglavnom tiču nekažnjivih stvari. Jedan slučaj završio je optužbom, a nitko nije sankcioniran zbog pogreške menadžmenta ni zato što je propustio obaviti kontrolu. O teškim slučajeva bespredmetno je govoriti. Stvorena slika je, čini se, neživotna: kad su u pitanju sredstva EU u Hrvatskoj nema kriminala. Sudeći po aferama koje ne prestaju, to nije slučaj prilikom raspolaganja novcem hrvatskih poreznih obveznika. Inače, 80% prijava odnosi se na novca iz CARDS i PHARE programa koji su prošlost i koje je zamijenila IPA. Početna informacija o sumnjama u rukama je državnih tijela koja ugovoraju novac za IPA-u pa je pitanje dana kad u ad hoc izabranim slučajevima u nadzor kreće financijska policija.

Ovaj tekst nije nagovor na kupnju ili prodaju ni na bavljenje dionicama. Autor posjeduje HDEL-R-A, IPKK-R-A, TUHO-R-A, KODT-P-A, HBAS-R-A, LURA-R-A, STTB (Makedonija), PLNM (Srbija) i HLF (NYSE).

Autor: Suzana Varošanec
26. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Zao smo i propustili stotine milijuna iz pristupnih fondova, jer nasi muljatori uopce ne traze novce nad kojimaje tako rigorozna kontrola pa znaju da muljanja nema. Ono sto je povuceno, to su povukli posteni ljudi a takvima i ne treba kontrolora. Muljatori se drze podalje fondova a jao si ga njihovim sredinama za koje bi trebali nesto uraditi i pribaviti sredstva za razvoj i boöjitak.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close