Vlada je morala priznati da je proljetnim rebalansom preambiciozno predvidjela smanjenje deficita.

Podcijenila je realni pad BDP-a, precijenila porezne prihode i priljev novca iz EU, podcijenila izdatke za mirovine, precijenila učinke COP-a i uštede na izdacima za zaposlene. Upravo usvojenim novim planom za 2014. deficit je povećan za 2,2 milijarde kuna na razini državnog proračuna, a s izvanproračunskim fondovima ukupni manjak za 'samo' 1,2 milijarde, na 16,27 milijardi ili oko 5 posto BDP-a. Kod izvanproračunskih fondova (u prvom redu na račun, tj. nauštrb ulaganja Hrvatskih cesta), predviđeni je deficit rebalansom smanjen za milijardu, na 2,83 milijarde, što je već uobičajeni način 'peglanja' promašenih projekcija.

Posebice kad se rebalansi rade bliže kraju godine i nema prostora za ozbiljnije korektivne mjere. U paketu ovotjednih Vladinih odluka tako je možda u proračunskom smislu najsmislenije to što će povećani osobni odbitak i proširenje poreznih razreda u oporezivanju dohodaka u primjenu tek u siječnju, a ne, kako se najavljivalo, u prosincu. Problem s rebalansiranim brojkama je, među ostalim, što one ne pokazuju stvarnu i/li potpunu sliku državnih financija. Tri milijarde kuna mirovinske štednje iskazane u prihodima proračuna zapravo su deficit, barem za Europsku komisiju. To uvelike objašnjava osjetno veći očekivani deficit (19,2 milijardi ili 5,8 posto BDP-a, što su državni statističari nedavno iznijeli kao projekciju Ministarstva financija.

No, tu još nema dospjelih obveza zdravstva koje se procijenjuju na više od 2 milijarde kuna. A s tim se fiskalni deficit penje i preko 21 milijardu kuna. Općenito, dosta toga kod rebalansa izaziva 'deja vu' osjećaj. Ostaje nadati se da barem neće, kao lani, i on ispasti preoptimističan. Podsjetimo, lanjski je samo mjesec dana prije kraja godine s PDV-om na kraju promašio 1,1 milijardu, s EU novcem 400 milijuna, s doprinosima 300…