Usprkos očekivanom rekordnom porastu gospodarstva u eurozoni u posljednje tri godine, koje bi za prvi kvartal tekuće godine trebalo iznositi 0,4 posto, izgledno je poduzimanje dodatnih mjera za poticanje gospodarskog rasta, koje će uključivati daljnje smanjenje referentne kamatne stope ili novo ubacivanje likvidnosti u sustav putem otkupa obveznica.

Veoma niska stopa inflacije u eurozoni upućuje na spor tempo gospodarskog rasta usprkos evidentno boljim brojkama od onih koje su se očekivale, te pruža prostor za nastavak labavljenja monetarne politike kao najvažnijeg instrumenta u revitalizaciji europskog, a i globalnog gospodarstva. Treba napomenuti da većina analitičara smatra da Europska centralna banka postaje sve netolerantnija prema trenutnoj izrazito niskoj inflatornoj stopi, smatrajući je većom prijetnjom eurozoni nego što bi to bila inflacija. Naime, stopa inflacije u eurozoni je, prema trenutnim procjenama, u travnju iznosila 0,7 posto što je nešto više nego u ožujku, kada je iznosila 0,5 posto. Ipak, to je znatno ispod ciljane stope inflacije Europske centralne banke koja iznosi 2 posto, pri čemu se stopa inflacije nalazi ispod razine od 1 posto još od listopada protekle godine, ilustrirajući tako sporost oporavka gospodarstva eurozone u cjelini.

Čelnik Europske centralne banke Mario Draghi će ponovno predstaviti makroekonomske pokazatelje na sastanku ECB-a koji će se održati tokom lipnja u Frankfurtu. Stručnjaci Europske centralne banke predviđaju da će gospodarstvo u zemljama eurozone zabilježiti rast od 1,2 posto u tekućoj godini, 1,5 posto u slijedećoj i 1,8 posto u 2016. godini. Stopa inflacije bi u ovoj godini trebala iznositi 1 posto, dok bi se tokom slijedeće dvije godine trebala ubrzati na 1,5 posto. Što se tiče rasta gospodarstva u najvećoj europskoj ekonomiji, onoj njemačkoj, on bi u prvom kvartalu trebao iznositi 0,7 posto. Sudeći prema trenutnim pokazateljima, teško je očekivati da će ciljane razine rasta biti dosegnute u ovoj godini, tako da je, kao što je već spomenuto, rezanje kamatnih stopa veoma izgledno već idući mjesec. 

Slabljenje eura
Još jedna otegotna okolnost po europsko gospodarstvo, visoka stopa nezaposlenosti od čak 11,8 posto, daje dodatan poticaj kako čelniku Europske centralne banke, tako i svim ostalim zagovarateljima daljnjeg popuštanja u monetarnoj politici, jer je očito da ova brzina rasta gospodarstva u eurozoni gotovo nikako ne uspijeva dovesti do drastičnijeg smanjenja nezaposlenosti, koje naravno posebno pogađa tzv. periferne zemlje Europske unije. Za ilustraciju, stopa nezaposlenosti u Austriji iznosi 4,9 posto, dok je neslavni rekorder Španjolska sa iznimno visokih 25,3 posto nezaposlenog radno sposobnog stanovništva. Dakle, niti činjenica da je Španjolska uz Irsku druga zemlja eurozone koja je izašla iz programa pomoći financijskom sektoru, što bi trebalo ukazivati na signifikantan oporavak od krize, nije utjecala na poboljšanje situacije na tržištu rada, što je problem koji bi tu zemlju mogao dugoročno ozbiljno pritiskati.

Najave o izglednom daljnjem popuštanju monetarne politike od strane Europske centralne banke odrazila su se i na financijska tržišta. Nakon duljeg razdoblja rasta, europska valuta je nakon ovih najava oslabila prema američkom dolaru. Slabljenje eura dolazi nakon rasta od gotovo 9 posto prema američkom dolaru u proteklih deset mjeseci, što je dodatno smanjilo konkurentnost europskog izvoza i posljedično usporilo gospodarski oporavak eurozone u cjelini. Izvjesno daljnje monetarno popuštanje od strane Europske centralne banke trebalo bi se odraziti i na obveznička tržišta, tj. na rast cijena europskih obveznica i smanjenje prinosa. 

Optimizam investitora
Ostaje za vidjeti da li će sva ta očekivanja imati ikakav utjecaj i na novo hrvatsko državno zaduženje na europskom tržištu, najavljeno za kraj ovog ili početak slijedećeg mjeseca. Treba svakako spomenuti i da su na krilima najavljenog stimulansa i najvažnija svjetska dionička tržišta dosegnula povijesno najviše razine, oslikavajući na taj način optimizam investitora.