Hrvatska usvajanjem Polaznih osnova za izradu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) prati napore u Europskoj uniji, koja radi na primjeni odluke o uvođenju Europskog kvalifikacijskog okvira, osmišljenog radi veće transparentnosti i prepoznatljivosti stečenih kvalifkacija na jedinstvenom europskom tržištu radne snage, izjavio je u utorak u Bruxellesu potpredsjednik hrvatske Vlade Slobodan Uzelac.

Uzelac sudjeluje na dvodnevnoj konferenciji u Bruxellesu, na kojoj se okupilo oko 230 predstavnika vlada, socijalnih partnera i industrijskih sektora. Tema je implementacija odluke Vijeća EU-a i Europskog parlamenta o Europskom kvalifikacijskom okviru (EKO). Hrvatska je Vlada prije gotovo godinu dana, i prije nego što se to od nje traži u procesu pristupnih pregovora, usvojila Polazne osnove za izradu HKO-a, a odnedavno je započela izrada cjelovitog HKO koji počiva na osam temeljnih razina kvalifikacija – od osnovnog obrazovanja do doktorata znanosti. HKO će se razvijati u smjeru poticanja cjeloživotnog učenja, mobilnosti i kvalitete zapošljavanja

“Hrvatska je to počela raditi prije nego što je morala, ali čeka nas puno posla na praktičnoj primjeni toga okvira”, rekao je Uzelac, koji je i predsjednik Povjerenstva za izradu HKO-a. Obrazovni sustavi u potpunoj su nadležnosti država članica budući da je to bitan element u očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta. S druge strane, zbog jedinstvenog tržište radne snage, nameće se potreba da poslodavci iz stečenih kvalifikacija, koje mu potencijalni zaposlenici predočuju, mogu prepoznati koja znanja, vještine i kompetencije ta osoba posjeduje. Primjerice, poslodavac u Portugalu treba iz svjedožbe izdane u Poljskoj vidjeti što vlasnik određene kvalifikacije može i zna.

Stoga je EU u travnju ove godine formalno donijela preporuku o uspostavi EKO-a u kojoj se kaže da zemlje članice do 2010. godine trebaju uskladiti svoje nacionalne kvalifikacijske okvire s europskim kako bi se lakše moglo uspoređivati kvalifikacije iz različitih zemalja. Od 2012. sve nove kvalifikacije sadržavat će referencu na EKO. Europski kvalifikacijski okvir sadrži osam kvalifikacijskih razina, od prve, to jest osnovnog obrazovanja, do osme razine, odnosno doktora znanosti. Između toga je ono što se u dosadašnjoj nomenklaturi zvalo osnovno, srednje, više i visoko obrazovanje. I Hrvatski kvalifikacijski okvir sadrži isto tako osam razina.

“EKF nudi harmonizaciju, ne ujednačavanje ili uniformiranje tako da sve zemlje imaju isti kvalifikacijski sustav, a to znači zajednički referentni sustav na temelju kojeg su moguće usporedbe. To je važno zbog prepoznatljivosti kvalifikacija na željenom jedinstvenom europskom tržištu radne snage. Mislim da smo usvajanjem Polaznih osnova za izradu HKO-a na dobrom putu da to postignemo”, rekao je Uzelac. “HKO sadrži točno osam razina, isto kao i europski, te ima određeni broj podrazina, a sve zbog toga da sačuvamo ono što je bilo dobro u našoj obrazovnoj tradiciji, a toga nije malo, a istodobno se veže s onim što je dobro u europskom obrazovnom prostoru”, dodao je potpredsjednik hrvatske Vlade, EKO je i okvir za cjeloživotno učenje, koji uključuje kvalifikacije stečene formalnim, neformalnim i informalnim znanjem.

Pod formalnim obrazovanjem smatra se ono stečeno u školama i na fakultetima, neformalno obrazovanje označava pohađanje raznih tečajeva, ljetnih škola itd. dok je informalno zapravo samoobrazovanje, ono koje čovjek stekne učenjem, proučavanjem nekog područja jer ga to jednostavno zanima. Iz kvalifikacija usklađenih s EKO-om trebalo bi biti vidljivo što osoba zna, koje vještine i kompetencije posjeduje bez obzira na koji ih je način stekla. “Usporedivost kvalifikacija koje mi u Hrvatskoj dodjeljujemo neće biti mjerena vrstom, imenom škole ili fakulteta koje su ljudi završili niti dužinom trajanja učenja odnosno studija, makar to mogu biti važna obilježja, nego će biti mjereno istinskim uvidom u ishod toga procesa, u to što doista čovjek zna, koja znanja ima, što umije, koje vještine ima i koje dodatne kompetencije ima. Kad ishod učenja bude tako dosljedno analiziran, dosljedno tretiran i vrednovan, onda će biti manje važno tko iza njega stoji, koja institucija ili nastavnik. Štoviše, a to dosad nismo imali, bit će nevažno je li to znanje, vještina i kompetencija stečena u procesu formalnog, neformalnog i informalnog učenja. Dakle ako učenje rezultira istim ishodom, koji se dade ovako dosljedno mjeriti po kriterijima jednake kvalitete, onda postaje irelevantno kako je znanje stečeno”, rekao je Uzelac.

Uzelac je upozorio da to ne znači da će netko tko je prekinuo studij moći doći do diplome samo s jednim ispitom. “To bi morao biti mega-ispit, na kojem bi osoba morala pokazati da zaslužuje određenu kvalifikaciju. Europska iskustva pokazuju da je formalni put obrazovanja jednostavniji i lakši, a neformalni i informalni znatno teži. Međutim, Europa otvara mogućnost i takvim ljudima, ne osobito brojnim, da im se priznaju i kompetencije stečene i na taj način”, rekao je Uzelac.

(Hina)

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno