Hrvatski bruto inozemni dug krajem srpnja 2011. iznosio je 46,9 milijardi eura, što je 310,7 milijuna eura ili oko 0,66 posto manje nego krajem lipnja, dok je u odnosu na kraj srpnja prošle godine nominalno porastao za oko 1,92 posto, ili za oko 884,1 milijuna eura, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Početak trećeg tromjesečja karakterizira nastavak tendencije smanjivanja razine bruto inozemnog duga započete krajem drugog kvartala. Tako je nakon lipanjskog smanjenja inozemnog duga za 426,6 milijuna eura tijekom srpnja dug smanjen za dodatnih 310,7 milijuna eura, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore u publikaciji Gospodarska kretanja. Dodaju da je srpanjsko smanjenje inozemnog duga dijelom rezultat uobičajene sezonske pojave, kada banke pojačan devizni priliv u turističkoj sezoni koriste za otplatu inozemnih obveza. Krajem srpnja ove godine inozemni dug banaka iznosio je 11,26 milijardi eura, što je 731,5 milijuna eura manje nego krajem lipnja. No, istodobno je inozemni dug države u srpnju povećan za 364,1 milijun eura, na 6,98 milijardi eura.

“Novi rast duga središnje države realiziran je početkom trećeg tromjesečja, izdavanjem obveznica u iznosu od 750 milijuna eura. Istodobno se potvrdio i nastavak trenda stagnacije zaduživanja sektora poduzeća te izrazit sezonski pad duga banaka”, napominju analitičari središnje banke u listopadskom Biltenu HNB-a. Po podacima HNB-a, inozemni dug ostalih sektora, a riječ je uglavnom o poduzećima, krajem srpnja ove godine iznosio je 21,7 milijardi eura, što je 36,5 milijuna eura više nego krajem lipnja.

U prvih je sedam mjeseci bruto inozemni dug ukupno povećan za 397,4 milijuna eura, pri čemu je najviše porastao inozemni dug banaka (za 511,9 milijuna eura), slijedi država (s porastom za 378,5 milijuna eura) te ostali domaći sektori (čiji je dug povećan za 135 milijuna eura), napominju analitičari HGK. Istodobno je smanjen bruto inozemni dug temeljem izravnih ulaganja vlasnički povezanih tvrtki za 626,9 milijuna eura što je, kako navode, dijelom posljedica pretvaranja duga u vlasničke udjele. Inozemni dug po osnovi izravnih ulaganja krajem srpnja je iznosio 6,95 milijardi eura.

U analizi kretanja inozemnog duga analitičari HGK ističu kako je na godišnjoj razini nastavljen trend usporavanja dinamike rasta ukupnog bruto inozemnog duga, pa je stopa rasta smanjena s 5,6 posto u svibnju na 3,3 posto u lipnju te na povijesno niskih 1,9 posto u srpnju što je, kako napominju, najniži rast zabilježen od lipnja 2002. godine.

(Hina/pd)