Tromjesečni bruto domaći proizvod u četvrtom tromjesečju 2011. realno je manji za 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2010., pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku.

Prva procjena također pokazuje da je bruto domaći proizvod u cijeloj 2011. godini realno veći za 0,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, izvijestili su danas iz Zavoda. To je na razini cijele godine prvi rast BDP-a od 2008. godine.

Prva procjena o realnoj stopi promjene tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda može se razlikovati od podatka u priopćenju standardnog oblika i sadržaja “Procjena tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda za četvrto tromjesečje 2011.”, koje će biti objavljeno 20. ožujka 2012. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku, stoji u priopćenju DZS-a.

Kako su analitičari prognozirali kretanje hrvatskog BDP-a pročitajte ovdje!

Provedu li se reforme, 2013. bi mogla donijeti rast

Prva je procjena uglavnom u skladu s očekivanjima RBA analitičara (realna stopa rasta BDP-a od 0,0 posto godišnje u četvrtom tromjesečju te 0,3 posto godišnje u 2011.). Pogled na prethodne godine pokazuje da je BDP u promatranom kvartalu posljednji put rastao u zadnjem kvartalu 2007. godine, stoji u analizi.

Iako podaci po sastavnicama potrošnje jos nisu poznati, analitičari očekuju da su investicije najviše pridonijele padu BDP-a u zadnjem tromjesečju na što upućuje i pad obujma građevinskih radova. Tijekom listopada i studenog pali su i rashodi države (osobito kapitalni rashodi), što upućuje na smanjenje potrošnje i investicija države u zadnjem tromjesečju. Pozitivan doprinos neto izvoza zasigurno je zamjetno smanjen s obzirom na pogoršana kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom, odnosno nešto veći pad izvoza roba od uvoza što barem prema očekivanjima analitičara ublažavaju pozitivna kretanja na računu usluga.

Jedino od osobne potrošnje analitičari očekuju blagi pozitivan doprinos s obzirom na dobre fizičke pokazatelje u turizmu i blagi rast trgovine na malo (+0,7 posto godišnje), ali je njen zamjetniji oporavak ograničen slabostima domaćeg tržišta rada odnosno niskom zaposlenošću, rastućom nezaposlenošću i manjim realnim raspoloživim dohotkom.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

Graf: RBA / DZS

U ovoj godini RBA analitičari očekuju realni pad BDP-a od 1 posto. Promatrajući komponente BDP-a, srednjoročno rast mogu potaknuti jedino investicije koje prema analitičarskim očekivanjima neće zabilježiti ni u ovoj godini značajniji oporavak. Ipak, ne isključuju mogućnost pozitivnih iznenađenja od najavljenih investicija javnih poduzeća. Zbog teške situacije na tržistu rada osobna potrošnja neće biti generator rasta. Fiskalna konsolidacija istodobno onemogućava rast potrošnje države, a usporavanje gospodarstva eurozone te niska vrijednost i konkurentnost robnog izvoza ograničavaju pozitivan doprinos neto izvoza.

Značajniji inozemni priljev kapitala ne treba očekivati u ovoj godini, a zbog visoke razine zaduženosti, upitan je i na duži rok. Dakle, rast investicija morao bi doći od domaćih sektora, preko smanjenja potrošnje države i stanovništva, odnosno rasta agregatne štednje te povećanja profitabilnosti poduzeća. Godinu 2012. stoga treba gledati kao priliku za osiguranje nove startne pozicije. Fiskalna konsolidacija i provedba strukturnih reformi inicijalno iziskuju troškove te nepovoljno djeluju na gospodarski rast, no nužni su za osiguranje održivog rasta. Provedu li se potrebne strukturne reforme, 2013. bi mogla donijeti rast BDP-a, zaključuje se u analizi.

(pd)