Nakon rekordnog usporavanja domaće ekonomije u prva tri ovogodišnja mjeseca, domaći bi BDP mogao u konačnici pasti pet posto u ovoj godini, najnovija je prognoza Kluba glavnih ekonomista pet najvećih domaćih banaka okupljenih pri Hrvatskoj udruzi banaka. HUB-ov klub okuplja Gorana Šaravanju iz Zagrebačke banke, Marka Škreba iz PBZ-a, Antona Starčevića iz Raiffeisen banke, dok su iz Erstea i Hypo Alpe-Adria banke Alen Kovač i Hrvoje Stojić, koji u redovnim anketama izlažu osobna mišljenja, a ne stavove svojih Uprava.

Slobodni pad potrošnje
Premda im se pojedinačne procjene kretanja BDP-a kreću u negativnom rasponu od 4,5 do minus 5,4 posto, prosječan pad očekuje se na razini pet posto za čitavu 2009. godinu. Najveći negativan doprinos slabljenju gospodarske aktivnosti donijet će pad osobne potrošnje kao njegove najjače komponente. “Prije samo šest mjeseci ekonomisti su očekivali pad potrošnje od 0,9 posto, a sada se očekuje pad osobne potrošnje od čak 6,5 posto. Procjena se čini vrlo realnom u svjetlu najavljenih novih nameta na dohotke”, osvrnuli su se ekonomisti i na najnovije mjere za punjenje presušenih javnih financija. Drastično su, međutim, revidirana i očekivanja investicija te izvoza. Dok se prije baratalo mogućim padom investicija od 3,1 posto te padom izvoza od 4,2 posto, danas se očekuje njihov pad od 10,5, odnosno 12,9 posto.S druge strane očekivanja vezana uz stopu nezaposlenosti nisu se znatnije izmijenila; očekivalo se 10,2 posto, a danas je ta brojka 10,7 posto. “To je razmjerno malo u svjetlu činjenice da se očekivanje promjene BDP-a u međuvremenu pogoršalo za 3,5-postotnih bodova. Utoliko ovu procjenu možemo smatrati optimističnom”, smatraju prvi ekonomisti vodećih banaka. Iako se očekivanje inflacije nije bitnije mijenjalo i ostaje na razini oko 3 posto, to ne vrijedi za rast plaća koji se radikalno promijenio na dolje: sa 2,5 posto na tek 0,9 posto.

Bitno pesimističniji
“Najkontroverzniji element ekonomske politike ovih dana svakako je fiskalna politika” zbog koje su, kako pišu, ekonomisti “bitno pesimističniji” posebice zbog deficita opće države. Prognoza rupe koja će se trebati zakrpati kreće se u velikom rasponu od 3 pa do sve 5,2 posto bruto društvenog proizvoda. Konsenzusnih 4 posto znači ujedno i rupu od 14 milijardi kuna koja “stvara veliku napetost”. Uz tih 14 milijardi kuna potrebo je dodatnih desetak milijardi kuna za financiranje dospjelih dugova, što kumulativno podrazumijeva da je ukupna ovogodišnja potreba za financiranjem Vladina sektora u visini gotovo 25 milijardi kuna, ističe Klub. Tolika potreba za zaduživanjem zapravo će značiti da se može očekivati kako će kreditori i dalje usmjeravati slobodna sredstva državi, čime posljedično ostaje manje za financiranje privatnog sektora. U takvom scenariju u kojem bi sav raspoloživi kreditni potencijal otišao za zadovoljavanje financijskih apetita države “upitno je može li se tada smanjiti akutni problem nelikvidnosti”, zaključuju domaći ekonomisti.

Stabilan tečaj

Stabilan tečaj
Osamljeni pokazatelj, koji glavni ekonomisti pet najvećih domaćih banaka nisu znatnije korigirali, i dalje ostaje tečaj domaće valute. Očekivana cijena eura promijenjena je za deset lipa u odnosu na početak godine, i to sa 7,53 na 7,63 kune.

Korekcija kamatnih stopa
“To je i jedina dobra vijest. Zahvaljujući predanoj i jasnoj monetarnoj politici Hrvatska ima sve pretpostavke za izbjegavanje financijske krize i još većeg pada aktivnosti”, smatra Klub glavnih ekonomista domaćih banaka. Kamatne stope na tržištu novca lagano su korigirane, primjerice prognoza tromjesečnog ZIBOR-a povišena je sa 7,79 posto na 9,98 posto.