Kinesko gospodarstvo ponovno je suočeno s mogućnošću grubog slijetanja. Balon na tržištu nekretninama, gomilajuća dugovanja lokalnih vlasti i jogunaste aktivnosti sivog bankarstva stvaraju znatne financijske rizike, čime kompliciraju vladina nastojanja da riješi probleme kao što su rast cijene rada, prekomjerno kreditiranje, zagušujuće zagađenje, raširena korupcija, nedovoljno razvijen porezni sustav i jačanje međunarodne konkurencije. 

Crno tržište rada
Svaka strategija za ublažavanje ugroze naglog usporavanja mora uzeti u obzir dvojnu narav kineske privrede. S jedne strane, kineski gradovi postaju sve moderniji i sve više uključeni u globalna zbivanja. Naime, najdinamičnijih kineskih 17 gradova, koji zajedno čine 11 posto ukupne populacije i 30 posto BDP-a, već su dostigli visok prihodovni status prema određenju Svjetske banke pa je ova država na dobrom putu da pretekne SAD kao vodeće svjetsko središte e-trgovanja. S druge strane, pola kineskog stanovništva i dalje je ruralno te veći dio prihoda zarađuje od poljoprivrednih djelatnosti.

Prema podacima MasterCarda, 25 posto svih potrošačkih uplata i isplata i dalje se izvršava u gotovini, iz čega se daje naslutiti da je kinesko crno tržište rada još uvijek puno snažnije nego što mislimo. Ova dvojnost ima pozitivne implikacije po kineske gospodarske izglede. Dok su obalne proizvodne djelatnosti u posljednjih nekoliko desetljeća uvelike potaknule gospodarski rast, ruralno gospodarstvo unutrašnjosti ostat će snažan pokretač rasta sada kada je domaća potrošnja u usponu. Drugim riječima, mnogi nisu svjesni koliko velik i raznolik gospodarski temelj Kina ima, što ukazuje na to da je rast dostigao zamah koji će teško izgubiti. Pozitivno je to što, uz 3,8 bilijuna dolara zaliha u stranim valutama i veliki višak po tekućem računu, kinesko gospodarstvo ne ovisi o inozemnoj štednji i ulaganjima. Pasiva lokalne vlasti i loši krediti stoga predstavljaju domaći problem, čiji jedini pravi učinak prelijevanja izvire iz poteza vezanih uz redistribuciju duga.

Monetarno i fiskalno stezanje usmjereno na ograničenje kreditne ekspanzije za sobom povlači rizik podrivanja rasta BDP-a i smanjenja kineske potražnje za robom. Navedeno bi naštetilo gospodarstvima u usponu temeljenima na robnom izvozu, od kojih mnoga već pate od odljeva kapitala zbog trenutnog obrata monetarne politike američke Banke saveznih rezervi.U takvom dvojnom okružju Kina mora pažljivo kalibrirati svoju tržišno orijentiranu reformističku strategiju kako bi zajamčila da se ne stvore novi i neočekivani sustavni rizici te istodobno nadvladati dugogodišnje interesne skupine koje se opiru značajnijim reformama usmjerenima ka postizanju ravnopravnih uvjeta za igru.Ostvarenje ovoga cilja od Kine će zahtijevati da se pozabavi još jednom, i to problematičnijom dvojnošću u svojoj privredi, a to je dvoslojni kreditni sustav. Zbog viška domaće štednje, stroge kontrole nad kapitalnim računom i ubrzanom stvaranju kredita, kamatne stope su od 2005. bile niske u odnosu na potražnju. Kako je formalni bankarski sektor podložan strogom nadzoru depozita i kreditnih stopa, velika poduzeća u državnom vlasništvu i lokalne vlasti bile su jedini koji su imale pristup zajmovima dovoljno velikima za financiranje ulaganja golemih razmjera kao što su infrastrukturni projekti. 

Objedinjavanje kamatnih stopa
Nakon što je globalna financijska kriza 2008. godine oslabjela rast izvoza privatni sektor počeo se okretati netrgovinskim dobrima i uslugama, osobito nekretninama. Ova smjena, zajedno s padom viška po tekućem računu i golemim infrastrukturnim ulaganjima, uzrokovala je veći uzlazni pritisak na domaće kamatne stope. Iako je vlast održala službene kamatne stope pod kontrolom, neslužbene su počele nezaustavljivo rasti te potaknule ubrzano širenje sivog bankarstva. Uslijed lako dostupnih zajmova, cijene nekretnina počele su vrtoglavo rasti. Sada je pravo pitanje do koje je mjere ovo poskupljenje odraz rasta produktivnosti i prosperiteta, a koliko špekulacija potaknutima lako dostupnim kreditima.

S obzirom da najuspješnijih 17 gradova u Kini ostvaruje tek jednu trećinu proizvodnosti Hong Konga, u kojemu je BDP po glavi stanovnika trostruko viši, nije nikakvo iznenađenje što i cijene iznose tek jednu trećinu onih u Hong Kongu. No ubrzano poskupljenje nekretnina u nekim kineskim gradovima koji nisu toliko dinamični uzrokuje odljev radne snage zbog čega se isti pretvaraju u jarko osvijetljene gradove duhova. Želi li postići liberalizaciju kamatnih stopa, Kina mora objediniti službenu i neslužbenu kamatnu stopu, što zahtijeva poteze kako na makro, tako i na mikro razini. Kineski čelnici moraju reformirati mikro-institucije kako bi olakšali tržišne procese kreativnog uništenja, primjerice kroz institucionalizirane procese bankrota koji pomažu uklanjanju gradova duhova i propalih projekata vezanih uz nekretnine, čime se do kraja ublažavaju vezani makroekonomski raskoli.

Koatur teksta Xiao Geng je voditelj istraživanja pri Institutu Fung Global

© Project Syndicate, 2014.

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

Nova tehnologija

Revolucionarna tehnologija koja smanjuje emisije pri popravcima cesta do 70 %