Unatoč snažnom padu interesa za kreditima i uslugama banaka domaće su banke u prvih osam mjeseci zaradile 3,16 milijardi kuna. Usporedi li se ta brojka s rezultatima prošle godine, vidljivo je da ni banke nisu umakle krizi: dobit je manja gotovo 16 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke za kolovoz.

Visoke rezervacije
U posljednje tri godine bankarski sektor bilježio je dvoznamenkasti rast dobiti, a bankari zadovoljno trljali ruke. Osmomjesečna dobit u 2008., zbrojena za sve banke, iznosila je 3,76 milijardi kuna, gotovo trećinu više nego u 2007. godini. Iako je gospodarstvo ušlo u recesiju još prošle godine, bankama je ona bila rekordna, no s odgodom od šest mjeseci kriza se prelila i na banke. Očekivano, prvi problemi pojavili su se kod otplata kredita. Klijenti banaka iz realnog sektora među prvima su osjetili rezanje plaća ili, oni s manje sreće, gubitak radnih mjesta. Njihova nemogućnost da uredno servisiraju dugove natjerala je banke da (zbog propisa) rezerviraju dio dobiti za nenaplative plasmane. Više rezervacije izravno su srezale inače dobre rezultate banaka. Niža dobit pak posljedično je smanjila stopu povrata na kapital, brojku koja je vlasnicima indikator koliko im je zarade donio prvotno uloženi kapital. Povrat na kapital u kontinuiranom je padu, a do kraja godine mogao bi pasti i ispod osam posto.

Oprez banaka
Podaci HNB-a pokazuju također da su do početka rujna ukupni krediti banaka porasli za tek nešto više od tri posto na 254,2 milijarde kuna, odnosno 7,6 milijardi kuna. Podsjetnika radi, HNB je ograničio godišnji rast kredita na najviše 12 posto, što je u to vrijeme izazvalo buru nezadovoljstva među bankarima jer im je ta odluka izravno ograničila zarade. Ove je godine već sad jasno da će postavljena granica ostati daleko iznad mogućnosti i volje banaka da plasiraju kredite. Osim očekivanog opreza bankara koji pažljivo procjenjuju sposobnost klijenta da vrati posuđen novac, oprezniji su i zajmoprimci. S obzirom na to da je većina banaka u ovoj godini podigla kamatne stope, uz ostalu neizvjesnost, drastično je pala potražnja za kreditima.

Apetiti države
Najviše novca banke su plasirale državi i to svim njezinim razinama – dug države porastao je sa 21,5 mlrd. na 33,3 milijarde kuna. Tvrtke u vlasništvu države zadužile su se još 1,2 mlrd. kuna pa njihov ukupni dug iznosi 8,5 mlrd. kuna.Unatoč privremenoj stabilizaciji, stanje državnih financija i dalje zahtijeva zaduživanje do kraja godine. Hoće li gospodarstvu koje guši nelikvidnost nakon toga išta ostati, tek treba vidjeti.