U jeku objava polugodišnjih rezultata poslovanja, Hrvatska narodna banka izračunala je da su domaće poslovne banke u prvih šest mjeseci ostvarile 2,4 milijarde kuna neto dobiti. Iako impozantna, dobit banaka otkriva da se kriza realne ekonomije itekako vratila bankama otkuda je u prvom valu i krenula. Dobit je 14 posto ili gotovo 400 milijuna kuna ‘mršavija’ nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Istovremeno, aktiva je porasla šest posto i dosegla 369,6 milijardi kuna. Iako je svjetska kriza u prvom valu krenula upravo iz financijskog sektora, zahvaljujući poduzetim mjerama financijske su se institucije prve oporavile, no u međuvremenu se krizni val prelio na realni sektor. U kojoj mjeri sada banke ne mogu pobjeći od krize ostatka gospodarstva kristalno je jasno već na prvi pogled HNB-ove statistike.

Usporavanje kredita
Zbog usporavanja ekonomske aktivnosti, a time i potražnje za kreditima, porteflj odobrenih kredita povećao se 11 posto na 252,9 milijardi kuna. Zasluge za to leže najviše u rastu kreditiranja države koje je u godinu dana više nego udvostručeno. Krediti stanovništvu bilježe rast od tek tri posto na 119,4 milijarde kuna. Krediti korporativnom sektoru pak, povećani su za osam posto čime su premašili 95 milijardi kuna. U istom vremenskom razdoblju, ukupni depoziti pak bilježe rast od sedam posto na 248 milijardi kuna, ali je struktura štednje znatno promijenjena. Naime, nakon velikog odljeva štednje u listopadu prošle jeseni, banke su krenule u ofenzivu privlačenja depozita visokim kamatama ne bi li novac vratile u financijski sustav, a era visokih kamata nastavljena je početkom godine zbog manjka kunske likvidnosti na tržištu novca.

Rast štednje
Tako su se depoziti na žiro-računima i tekućim računima smanjili za 7,3 milijarde kuna (-18 posto), dok su ukupni štedni depoziti pali osam posto na 24,5 milijarde kuna. Povučen iz á vista štednje, novac se preselio na oročene račune koji bankama osiguravaju stabilnije izvore, a klijentima višu kamata. Oročeni depoziti posljedično su skočili čak 15 posto i u apsolutnom iznosu premašili 190 milijardi kuna. Zbog kroničnog manjka novca korporativni sektor svoje štedne navike nije pretjerano mijenjao; oročena štednja privatnih tvrtki u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine ostala je na istoj razini od 22 milijarde kuna. Depoziti građana, s druge strane, porasli su deset posto: s 95,3 milijarde kuna skočili su na 104,8 milijardi. Velik porast oročene štednje bilježe i strane financijske institucije koje su u domaće banke deponirale nešto više od 34,2 milijarde kuna gotovo 70 posto više nego prije godinu dana.

Izdvojeno

Rast loših kredita
Brojke Hrvatske narodne banke nemilosrdno pokazuju da usporavanje gospodarske aktivnosti, a time i pad životnog standarda bankama povećava rizičnost kredita i pogoršava naplatu. Loši krediti, knjiženi kao ispravak vrijednosti, premašili su 6,9 milijardi kuna. Najveće pogoršanje bilježe krediti poduzećima, kao i potrošački i kartični krediti građanima.