Iako su svi gradovi osjetili posljedice krize, gradovi u članicama Europske unije mogu računati na strukturne fondove koji im donekle olakšavaju proračunsku situaciju, zaključeno je na okruglom stolu gradonačelnika Beograda, Burgasa, Varšave i Zagreba.

Okrugli je stol imao dvije osnovne teme – kakav je bio socijalni utjecaj krize na građane te kakvi se koraci poduzimaju za oporavak. Možda najteža situacija je u Beogradu, smatra gradonačelnik glavnog grada Srbije Dragan Đilas. “Beograd ima velike probleme. Za nas je normalno kada ništa nije normalno”, slikovito je opisao situaciju u gradu Đilas.

“U posljednjih 40 godina u Beogradu nije izgrađen niti jedan novi most, a moramo investirati u infrastrukturu kako bi privukli strana ulaganja”, tvrdi Đilas. Međutim, unatoč niskome standardu, za socijalna davanja za umirovljenike i mlade majke nekako se nađe novca, a grad daje i velike subvencije za javni prijevoz, istaknuo je Đilas. Unatoč teskoćama, Beograd ima tri puta veći standard od ostalih gradova u Srbiji što dovoljno govori o ekonomskoj situaciji u zemlji, rekao je Đilas.

Utjecaj krize kroz pad proračuna osjetio je i Zagreb, kazao je gradonačelnik Milan Bandić. “U zadnjih 10 godina igramo najbolji nogomet u državi, ali je prošle godine našu momčad pogodila kriza”, opisao je Bandić nogometnim rječnikom proračunsku situaciju u gradu. “Zadnjih godina podigli smo visoko socijalnu ljestvicu. Ako se proračunski pad nastavi, socijalna prava nećemo dirati, ali hoćemo ulaganja u infrastrukturu”, smatra Bandić.

Prema njegovom mišljenju, krucijalni problem reforme lokalne samouprave u Hrvatskoj je obračun s birokratskim mentalitetom naslijeđenim iz komunizma. “Svaka vlada do sada je govorila o decentralizaciji države, a ja to još nisam doživio”, tvrdi Bandić i dodaje kako je već deset godina “osuđen na zdravu kohabitaciju sa svakom vladom”.