Više od 160 njemačkih poreznika dobrovoljno se javilo da ih pošalju u Grčku kako kako bi pomogli posrnuloj zemlji da postane učinkovitija u prikupljanju novca od poreznih obveznika. Njemačka daje najveći dio novca za spas Grčke pa je jasno zašto ih žele kontrolirati.

Prema izvješću Europske unije Grčka ima 60 milijardi eura neplaćenih poreza zbog utaje i nedostatka usklađenosti. Riječ je o svoti koja čini oko 25 posto grčkog BDP-a. Prošlog mjeseca Grčka je objavila listu od 4.000 neplatiša poreza, među kojima su se našle i neke pjevačke i sportske zvijezde. Više o tome pročitajte ovdje.

Njemačka vlada nekoliko je puta grčkim liderima ponudila pomoć da unaprijede sustav ubiranja poreza, ali su odbijeni. Prosvjednici u Ateni početkom ovog mjeseca spalili su njemačku zastavu, dok su jedne grčke novine portretirale njemačku kancelarku Angelu Merkel u nacističkoj uniformi, što dovoljno govori o tome koliko su njemački lovci na porezne dužnike dobrodošli u toj zemlji.

A kako bi Hrvati po ulasku u EU reagirali da im Nijemci požele poslati svoju vojsku poreznih stručnjaka?

Mladen Ostrički, direktor brokerske kuće Rast, smatra kako bi u hrvatskom slučaju pomoć bila odbijena i od strane naroda i od strane države jer Hrvatska ima i drugih izbora. Smatra kako bi Vlada prihvatila ovakav prijedlog samo u slučaju da nema drugog izbora, odnosno ukoliko bi bila primorana na to. “Grčka je javnost odbila pomoć, no Vlada je primorana prihvatiti pomoć Nijemaca jer naprosto nemaju drugog izbora. Grci zbog toga zamjeraju svojoj vladi i osuđuju ju jer smatraju kako vlada mora služiti svom narodu”, objašnjava.

Politički analitičar Davor Gjenero za Poslovni.hr kaže pak kako je Hrvatska takvu pomoć već primila, odnosno da ju prima već posljednje četiri godine i to se odnosi na njemačke stručnjake koji djeluju u sklopu Ministarstva financija. Smatra kako je “vrlo blesavo” negodovati na takvu vrstu pomoći jer se radi o prijenosu ‘know-howa’. “Pomoć bi u Hrvatskoj bila prihvaćena”, tvrdi, ističući da je Hrvatska zadnji put bila adekvatno sređena u poreznom sustavu za vrijeme Austro-Ugarske. Smatra kako bi većina političkih tijela u RH sa simpatijama prihvatila njemačku pomoć, a vjerojatno i veći dio javnosti jer je svjestan neefikasnosti poreznog sustava. “Ove mjere pogađaju one s najvećim primanjima dok ne utječu na srednji sloj i zato bi javnost prihvatila ovu pomoć. Mjere pogađaju najbogatije, a porezni savjetnici (njemački, op.a.) bi napravili dobre stvari jer bi bilo neovisni”, zaključuje. Napominje također i da bi se prije deset godina vjerojatno skočilo i bunilo na takvu vrstu pomoći zbog koncepta zaštite suveriniteta, no danas ta atmosfera više nije raširena među hrvatskim građanima što smo mogli vidjeti i na nedavno održanom referendumu.

Zdeslav Šantić, glavni analitičar Splitske banke, kaže kako u Grčkoj postoji problem porezne evazije, a porezni se teret zbog velikog broja neplatiša prevalio na veći dio javnosti. Problemi su u grčkom sustavu prisutni već dulje vrijeme. Smatra kako je Europi potrebna financijska institucija poput MMF-a koja bi nadgledala i kontrolirala sve procese javnih financija te pružala tehničku pomoć onim zemljama koje bi se našle u problemima. Što se Hrvatske tiče, nije želio spekulirati ali smatra da će Hrvatskoj, s ulaskom u EU, biti potreban svojevrsni nadzor javnih financija.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom