Logično je za zapitati se čije interese štiti Vlada, kad je poslodavci mole da im kroz najavljenu poreznu reformu olakša isplatu plaća i drugih beneficija radnicima, a Vlada sve to gleda, sluša i nijemo okreće glavu.

Premijer Andrej Plenković prije tjedan dana pohvalio se da je u njegovom mandatu prosječna plaća porasla za 710 kuna. Nećemo o tome koliko je presudila činjenica da se 400 tisuća građana, mahom radno sposobnih, a među njima i popriličan broj stručnih radnika, iselio, a koliko je realno pomoglo to što su hrvatski političari povlačili majstorske poteze za dobrobit gospodarstva i društva. No, svakako bi trebali zapitati se kakvu kost u grlu ima Plenković da mu nije stalo omogućiti poslodavcima da sami dodatno povećaju plaće i daju druge beneficije radnicima?!

Žele isplatiti i 15 plaću
HUP ICT je ovaj tjedan apelirao na Vladu da im olakša poreznu presiju da radnicima na sve moguće načine povećaju iznos novca koji im na kraju mjeseca ostaje u novčaniku. Predložili su da im Vlada kroz poreznu reformu omogući da radnicima mogu neoporezivo platiti topli obrok. Kad već političari u saborskoj kantini jedu za "kikiriki", zašto isti benefit ne bi mogli imati ICT stručnjaci, ali i drugi radnici? Poslodavci su od Vlade tražili i da omogući da zaposlenicima mogu, ako to žele, subvencionirati stanarinu, i to slično kao što danas subvencioniraju prijevoz do radnog mjesta. Možemo se samo nadati da iz fotelja u Saboru i Vladi nije teško dokučiti zašto većina mladih (18-34 godine) živi kod svojih roditelja. Hrvatska je EU rekorder sa 70,3 posto udjela mladih koji žive kod svojih roditelja.

Riječ je o gotovo 600 tisuća građana. Prosjek EU je 47,9 posto. Zar se nakon toga treba čuditi što tinejdžeri sanjaju o bijegu na Zapad? Poslodavci su tražili i da zaposlenici mogu jeftinije koristiti vozila u privatne svrhe. Teško je uspoređivati Hrvatsku i Njemačku, ali u Njemačkoj se za manje od 200 eura na korištenje (lizing) preko tvrtke dobije novi model Mercedesa s uključenim svim servisima, kaskom, gorivom i drugim troškovima, a može se koristiti gdje god hoćete. Naši mladi iseljenici mogu ih recimo koristiti i za posjete rodbine u Hrvatskoj. Nema ograničenja kilometraže, a kamo li gnjavaže pisanja putnih naloga. Konačno, poslodavci su predložili i da, ako im tvrtke posluju profitabilno, mogu radnicima po povoljnim uvjetima isplaćivati ne samo 12. plaća već i onu 13., 14. čak i 15. plaću.

Izrazili su interes i da se dignu porezni pragovi na plaće, jer ako za poslodavce pojeftini isplata najviših plaća, automatski će ostati više prostora u okviru kojeg će moći predvidjeti porast plaća. Uglavnom, da poslodavci sve nisu popisali crno na bijelo i onda se još potpisali pod to, s pravom bi mogli pomisliti da to predlažu sindikalisti prerušeni u menadžment.Ali unatoč svemu, političari se nećkaju. Valjda trebaju prvenstveno razmišljati o svojoj koži. Zamislite samo što će se dogoditi ako poslodavcima omoguće sve te mjere?

Protiv produktivnosti 
Prvo, neće svi radnici dobiti veće plaće i beneficije već oni koje gospodarstvo realno treba i koji to radom zaslužuju. Dakle, umjesto rodbinskih veza tako bi se potencirala efikasnost. Drugo, građani nisu ni lijeni, ni glupi. Da jesu, nitko se ne bi odselio na Zapad. Kad jednom shvate da su u nekim sektorima/industrijama dugoročno ne samo prosječne plaće već i njihov rast veći nego u drugima, ovi drugi će izgubiti radnike ili će morati postati efikasniji i još važnije, profitabilniji.

A koji si političar želi u zadatak staviti da tjera "lijene" gospodarske grane da se bave izvozom i produktivnošću? Tako se ne maze birači. Konačno, kako će se bilo koji premijer, sadašnji ili budući, hvaliti da je u njegovom mandatu prosječna plaća skočila kad bi onda svima bilo jasno da to nije zbog njega već zato što su je sami zaslužili. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno