Prijedlogom novog zakona o boravištu, kojeg je Vlada uputila u saborsku proceduru, ukinuo bi se pojam prebivališta, a uveli pojmovi trajnog i privremenog boravišta te mogućnost brisanja iz evidencija osoba za koje se utvrdi da ne žive na prijavljenoj adresi, pri čemu Vlada očekuje da će zakon biti podloga za rješavanje problema popisa birača u Hrvatskoj.

Trajno boravište definira se kao mjesto i adresa na kojoj se osoba trajno nastanila u Republici Hrvatskoj, a privremeno boravište kao mjesto i adresa gdje osoba privremeno boravi bez namjere da se u njemu trajno nastani. Postupci brisanja iz evidencija pokretali bi se po službenoj dužnosti, na temelju podataka koje utvrdi policija ili podataka koje joj dostave tijela javne vlasti ili zainteresirane pravne ili fizičke osobe, odnosno građani.

Brisanje se ne bi provodilo za osobe koje su na privremenom radu ili školovanju u inozemstvu, ako su svoj odlazak prijavile, kao ni osobe koje su obuhvaćene programom obnove ili stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im još nije obnovljena ili vraćena te nisu na drugi način stambeno zbrinute u Hrvatskoj. Građani će prilikom prijave trajnog ili privremenog boravišta davati pisanu izjavu da su se nastanili na adresi trajnog ili privremenog boravišta. Također, propisuje se da u roku šest mjeseci nakon stupanja zakona na snagu trebaju na policiji ili na web stranicama MUP-a provjeriti podatke o svojem prebivalištu i potvrditi ih.

Ako to ne učine, upisuje se bilješka o neažurnom podatku nakon čega policija terenskom provjerom utvrđuje stanje i otvara mogućnost da se nekome oduzme trajno boravište ako ne živi na toj adresi. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić drži da će zakon, nakon što prođe dva saborska čitanja, omogućiti rješavanje prijepora oko popisa birača kao i probleme sudova i drugih državnih tijela kod pronalaska osoba.

„Činjenica je da nismo imali čiste popise birača, prava u socijalnoj skrbi koja proističu iz prebivališta isto tako, pa vjerujem da će se te situacije primjenom zakona početi čistiti“, rekao je Ostojić novinarima nakon sjednice Vlade. Upozorio je kako je policija upravo zbog nedostataka sadašnjeg zakona često morala provjeravati adrese jer su ljudi koristili promjene adrese radi izbjegavanja sudskih sporova. Najavio je da će biti provedena kampanja kojom će se ljude pozvati da provjere i ažuriraju podatke o boravištu.

Ministar uprave Arsen Bauk iznio je podatak da je oko 190 tisuća hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj izvadilo hrvatske putovnice u inozemstvu, a od tog broja 40 tisuća nikad nije zatražilo izdavanje osobne iskaznice. Od onih koji su je zatražili, osobna iskaznica istekla je za 60 tisuća, a svega 3800 zatražilo je da im se ona produži, naveo je.

Bauk procjenjuje da ima oko 300.000 hrvatskih državljana koji stvarno ne žive u Hrvatskoj, a nalaze se na popisu birača, pa bi se za toliko trebao smanjiti ukupan broj birača. „Radi se o onim državljanima koji ili nikad nisu živjeli u Hrvatskoj, ali su iz nekog razloga ovdje izvadili osobne dokumente, državljanima koji su tu neko vrijeme živjeli, a onda se iselili, a nitko ih nije odjavio. Radi se također i o našim državljanima srpske nacionalnosti koji su zbog ratnih zbivanja iselili iz Hrvatske i negdje drugdje nastavili živjeti, a ostali su prijavljeni u Hrvatskoj“, rekao je Bauk nakon sjednice Vlade.

Dodao je da su mjesta koja treba najprije provjeriti, nakon što zakon stupi na snagu, ona u kojima se uoči veliki nesrazmjer između broja birača i broja do kojeg se došlo popisom stanovništva. Popis stanovništva je anketa i vjerojatno ima pogrešaka, ali je dobar indikator, rekao je.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

„Najviše se radi o pograničnim područjima Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, posebno ako se graniči s područjima gdje je većinsko hrvatsko stanovništvo i dijelovima Hrvatske gdje je prije rata bio pretežiti broj stanovnika srpske nacionalnosti“, kazao je Bauk. Na pitanje novinara hoće li te provjere donijeti i uštede u državnom proračunu budući da su neki prijavljeni u Hrvatskoj samo kako bi ostvarili socijalna prava, Bauk je odgovorio kako će sasvim sigurno „na tim stavkama doći do određenih smanjenja troškova“. Dodao je kako ne može procijeniti o kolikim bi se uštedama radilo, te naglasio kako se to „ne treba miješati s hrvatskom politikom prema Hrvatima u BiH“. „Njima se na druge načine može pomagati što je i ustavna obveza Hrvatske“, kazao je. Smatra da će novi zakon omogućiti puno regularnije lokalne izbore u svibnju 2013. godine no što su bili lokalni izbori 2009.

(Hina/pd)