Osam milijardi eura prihoda od turizma. Zamislite na trenutak tu brojku. Dok hrvatski startupi po svijetu traže tržišta vrijedna milijarde jedno im se smiješi ravno u lice, ali kao da ga ne vide.

Procjena RBA je da je turizam u Hrvatskoj lani zabilježio toliki prihod, a nastavi li rasti istim tempom, ove će godine skočiti za dodatnih 500 milijuna eura. Ne čudi stoga što su interes za dolaskom u Hrvatsku pokazali METRO i Techstars. Što su ovdje već došli BlaBlaCar, Uber, Ryanair, Airbnb, Booking i drugi strani igrači, sve odreda također startupi. Za to vrijeme glavni je hrvatski "startup" u turističkoj industriji vrijednoj osam milijardi eura – birtija. Negdje je zovu caffe, drugdje bistro pa konoba, klet, zalogajnica, fast-food pa čak i restoran. Uz varijacije u gastro ponudi, koje mogu ali nisu uvijek tako velike, u pravilu je riječ o istoj stvari. Pomirite se, u domaćem turizmu glavni je "startup" birtija.

Deranje kože bez ulaganja
Odmah iza njega dolazi privatni smještaj. Rent-a-soba ili u boljim varijantama rent-a-apartman ili rent-a-kuća. Drugi je to najpopularniji oblik hrvatskih turističkih "startupa". Oni su već kapitalno intenzivniji pa su zato uglavnom koncentrirani na Zagreb, Plitvice i obalu, tradicionalna područja gdje se ti "startupi" nasljeđuju s koljena na koljeno. Ponegdje i od sedmog stoljeća netaknuti služe da se sa što manje ulaganja s turista odere što više kože. Konačno, treći tip najpopularnijih hrvatskih turističkih "startupa" su štandovi. Male trgovinice svim i svačim. Ne bih na njih trošio riječi, jer im je poslovni model čvrst kao i vremenska prognoza. Ukratko, u najjačoj domaćoj industriji, vrijednoj osam milijardi eura s tendencijom da se ove godine podeblja za dodatnih 500 milijuna eura pregled "startup" aktivnosti izgleda kao prosidba na slijepo. Žmiriš i nadaš se najboljem.

Jeftino testiranje
Ali s obzirom na brojnosti birtija, rent-a-djedovine i štandova, reći da hrvatski mali turistički poduzetnici nemaju ideja, ne žele raditi ili ne znaju kako, bilo bi krajnje netočno i bezobrazno. Znači, nešto ih koči. Ili su uvjeti za rast biznisa krvavo neisplativi ili su im poticaji presočni, ili oboje. Uglavnom, dovoljno je pogledati u to što radi država jednim okom i to što radi Hrvatska turistička zajednica drugim, pa da shvatite da je problem vjerojatno u oboje. U svakom slučaju, kao rezultat takvog ponašanja države i HTZ-a, tek rijetki primjeri domaćih turističkih "startupa" su uistinu startupi.

U najjednostavnijoj definiciji, startup, osim što je mlada tvrtka, ujedno je komercijalna organizacija koja ima repetitivan i skalabilan poslovni model. Hrvatskom gospodarstvu, koje se tek počelo transformirati iz kroničnog ovisnika o uvozu prema gospodarstvu koje izvozi, startupi su važni jer su jedina garancija postojanog rasta izvoza. Svi veliki izvozni sustavi u Hrvatskoj često nalikuju na štucavce. Jedne godine odjeknu, a druge držite palčeve i čekate ishod. Turizam je u Hrvatskoj važan zbog svoje snage, ali i činjenice da su mu gosti upravo oni potencijalni korisnici s kojima će se hrvatski startupi susresti kad izađu na strana tržišta. Znači, u startu, hrvatski startupi dobivaju jeftino testiranje izvoznih tržišta i podršku snažne domaće industrije.

Poticati razvoj inkubatora
Zašto se ništa po tom pitanju ne događa trebalo bi pitati HTZ. Ta državna organizacija, koja svojim haračem guli čak i domaće proizvođače softvera, od njih nije naučila ništa. HTZ bi trebao imati godišnji fond vrijedan barem polovicu njegovog proračuna i iz tog fonda svake godine financirati najuspješnije hrvatske turističke startupe koji izlaze iz domaćih startup inkubatora. Trebala bi poticati razvoj i kvalitetu tih inkubatora, kao i voditi najbolje hrvatske turističke startupe na sajmove po svijetu. Kad već imamo industriju od osam milijardi eura, uskoro osam i pol, a koju gospodarstvo sufinancira, zašto se ta industrija ne bi odužila gospodarstvu. Ne manje važno. Strani turistički startupi će, u nedostatku domaćih turističkih startupa, slistiti domaće igrače. Usto, mladi odlaze, ako ih tehnologija ne zamijeni, tko će raditi u turizmu? Dok se neki bore protiv konkurencije čini se o hrvatskom se turizmu i potencijalu koji bi mu mogli dati startupi uopće ne razmišlja.