Nije hrvatska javnost alergična na autorska prava nego sumnja da se pod krinkom njihove zaštite odvija zelenaški posao iza kojeg stoji snažan interesni lobi. Problem je u tome što je kroz aktualni zakonski okvir otklonjena svaka mogućnost da se tom lobiju netko ubaci na teritorij i domogne njegova kolača. Da ne živimo u Hrvatskoj, tako bi što zasigurno bilo predmet neke državne istrage ili bi se barem netko od uglednih ljudi iz javnoga života pitao u čemu je stvar. Tako bismo jednom za svagda znali je li to istina ili nije.

Ovako ne znamo, nego to možemo samo nagađati i iščitavati iz bijesa brojnih mladih ljudi koji ovih dana prosvjeduju zbog ACTA-e, međunarodnoga sporazuma čiji je cilj reguliranje zaštite intelektualnih prava i autorskih djela. Ne prosvjeduju oni protiv autorskih prava. Mnogi od njih bave se glazbom, filmom, razvojem softvera, pravom, novinarstvom i prevođenjem, sve odreda poslovima u kojima je intelektualno vlasništvo temelj egizistencije. Unatoč tome, protiv ACTA-e su ustali na svojim blogovima, na Twitteru i Facebooku, a dio ih je izašao i na ulice noseći maske Guya Faweksa, britanskog borca protiv nepravde.Nepravda protiv koje ti mladi ljudi tvrde da prosvjeduju signal je da se moć male interesne skupine, čiji rad u Hrvatskoj nitko ne propitkuje, planira dodatno povećati. To će se moći opravdati ACTA-om i legalizirati unaprijed isplaniranim izmjenama zakona. Svi zagovornici ACTA-e kažu da ona neće donijeti nikakve nove oblike zaštite intelektualnog vlasništva. Cjelokupan sustav zaštite autorskih i inih prava po tome će ostati kao i dosad. Ono što se ACTA-om planira mijeniti represivne su mjere, jer će taj međunarodni sporazum dati pravnu ispriku da se znatno pooštri način zaštite prava intelektualnog vlasništva. Drugim riječima, ACTA u Hrvatskoj ne bi autorima donijela ništa novo, već bi određenoj interesnoj skupini znatno povećala moć. Mladi, koji prosvjeduju protiv ACTA-e, bune se pak jer bi se ta moć izravno prebila preko njihovih leđa. Oni su glavna meta ACTA-e. No, opasnost od takva sporazuma mnogo je šira jer bi legalizirala tajno špijuniranje građana putem interneta. Teško je i povjerovati da bi netko mogao opravdati uvođenje prakse kakvu je imala jugoslavenska UDBA. Tko krade intelektualno vlasništvo lopov je, ali lijek koji se nudi polazi od sporne pretpostavke da smo svi lopovi.