Crna Gora ostvarila je prihode od 414 milijuna eura od ekonomskog državljanstva, ali je na računima podnositelja zahtjeva u listopadu još uvijek ostalo sredstava za provedbu uglavnom turističkih projekata, objavio je ministar za investicije, regionalni razvoj i suradnju s nevladinim organizacijama Ernad Suljević.
On je za Radio Crne Gore rekao da je iskustvo sjevernih općina pokazalo da je program uspio privući značajan kapital, posebno u Kolašinu.
Infrastrukturni deficit
Međutim, kako je naveo, glavne prepreke su loša infrastruktura i administrativne barijere. Iskustvo tog programa može se iskoristiti za stvaranje boljeg modela poticaja za ulaganja koji ne bi bio uvjetovan dodjelom državljanstva, već izravno vezan za postignuti rezultat, javlja portal RTCG.
Iako je ekonomsko državljanstvo ukinuto krajem 2022. godine, još uvijek postoje projekti koji se provode, a na posebnim računima podnositelja zahtjeva nalazi se 1,84 milijuna eura namijenjenih uglavnom turističkim projektima.
“Pokazalo se da je program uspio privući značajan privatni kapital i pokrenuti investicijski ciklus u visoko kategoriziranom turizmu, posebno u Kolašinu. U nekoliko projekata potvrđena ulaganja mjere se desecima milijuna eura, a u nekim slučajevima premašila su prvobitno planirane iznose. To potvrđuje da program nije ostao samo na razini investicijskih planova, već je generirao konkretnu investicijsku aktivnost”, rekao je Suljević.
Pokazali su se i nedostaci, prije svega, ozbiljan infrastrukturni deficit. “U nekim slučajevima privatna ulaganja su napredovala brže nego što su država i lokalne samouprave uspjele osigurati ceste, vodovodnu i elektroenergetsku infrastrukturu. Stoga dio već uloženog kapitala još ne proizvodi puni ekonomski učinak. Glavna lekcija je da privlačenje investitora mora biti popraćeno pravodobnim razvojem javne infrastrukture”, objasnio je Suljević.
Na sjeveru je najveća koncentracija razvojnih turističkih projekata u Kolašinu, dok je značajan broj planiran i za Žabljak.
“Zabilježena ulaganja iznose približno 97 milijuna eura, a to nije konačna vrijednost ulaganja jer je provedba određenih projekata još u tijeku. U Kolašinu također imamo konkretan primjer ulaganja koje je išlo od projekta do operativnog hotela. U slučaju ostalih projekata značajan kapital je već uložen, ali njihova puna provedba ovisi o dovršetku infrastrukture ili rješavanju administrativnih i imovinsko-pravnih pitanja”, rekao je Suljević.
Povezivanje poticaja i rezultata
Suljević naglašava ekonomske učinke ulaganja i model prema kojem je ekonomsko državljanstvo korišteno za njihovo privlačenje. “Program je pokazao da snažan investicijski poticaj može usmjeriti kapital prema manje razvijenoj regiji. Istodobno, pokazao je nekoliko ozbiljnih slabosti. Ukidanje ekonomskog državljanstva ne znači da treba ukinuti aktivnu politiku privlačenja ulaganja, posebno za sjever zemlje”, rekao je Suljević.
Prema njegovim riječima, iskustvo tog programa može se iskoristiti za stvaranje boljeg modela investicijskih poticaja koji ne bi bio vezan za dodjelu državljanstva, već izravno za postignuti ekonomski rezultat.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu