Zemlje Europske unije iz državnih budžeta potrošile su gotovo 86 milijardi eura na stanovanje i komunalne usluge u 2015., odnosno 0,6 posto BDP-a EU. K tome treba dodati brojku od gotovo 81 milijardu eura koliko su članice izdvojile na troškove socijalne zaštite povezane sa stanovanjem što je 0,5 posto BDP-a Unije, objavio je europski ured za statistiku Eurostat uoči Svjetskog dana habitata koji se obilježava pod nazivom “Politike stanovanja: Dostupni domovi”. Troškovi za stanovanje i komunalne usluge u odnosu na BDP značajno se razlikuju diljem Europske unije.

Hrvatska na stanovanje, primjerice na subvencioniranje kamata na kredite ili rješavanje stambenog pitanja povlaštenim skupinama, troši iznad prosjeka, oko 0,8 posto BDP-a. Prosjek izdvajanja za stanovanje svih 28 članica iznosi 0,6 posto BDP-a, pri čemu najviše izdvaja Bugarska, 2,1 posto. Slijedi Rumunjska s 1,5 posto, Francuska i Mađarska s po 1,1 posto, a uz bok im je i Latvija s jedan posto. Među onima čiji relativno najmanji dio BDP-a odlazi na stanovanje i komunalne usluge su Danska i Grčka, obje po 0,2%, potom Belgija, Litva i Nizozemska s 0,3%, a vrlo su blizu Njemačka, Estonija, Malta, Austrija i Finska, sa 0,4 posto.

Promatraju li se izdaci za socijalnu zaštitu povezani sa stanovanjem, tu se slika značajnije mijenja. Na toj stavci najviše izdvajaju Velika Britanija s 1,3 posto BDP-a, Francuska 0,9 posto Irska 0,8 posto, Danska 0,7 posto. Hrvatska je značajno ispod prosjeka i u skupini zemalja koje izdvajaju marginalno, manje od 0,1 posto BDP-a, zajedno s Bugarskom, Slovenijom, Estonijom, Grčkom, Španjolskom, Italijom.