Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Zbog sporog oporavka rejting Hrvatske u opasnosti

Autor: Ana Blašković
03. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Peter Dixon, glavni ekonomist Commerzbanke, govori o rizicima u regiji i ostatku Europe

Premda je svijet iz recesije izašao prije godinu dana i ove se godine očekuje rast od 4,5 posto, nepredvidljiva cijena nafte predstavlja realnu prijetnju nastavku oporavka. Nemiri na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi potencijalno mogu eruptirati u inflaciju što će biti glavni razlog glavobolje bankara, smatra glavni ekonomist Commerzbanke Peter Dixon. On će svoje prognoze globalne ekonomije iznijeti financijskim stručnjacima i poduzetnicima u ponedjeljak u Zagrebu na predstavljanju polugodišnje publikacije “Macroeconomic Outlook Hypo Alpe-Adria banke” pod pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika. No gdje su unutar volatilnih svjetskih kretanja konkretno Europa i Hrvatska? Europu zabrinjava budućnost zajedničke valute, a Hrvatska je bez iznenađenja duboko u svojim starim problemima. To je prije svega nedostatak volje za reformama kao i pitanje visine javnog duga. Dug je dosegao 54% BDP-a (u čemu se 13% odnosi na Vladina jamstva), što nije opasno visoko, smatra Dixon, ali uzimajući u obzir spor oporavak i fokus na međunarodna tržišta kapitala, potencijalan je okidač za slabljenje rejtinga.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kakva je prognoza oporavka za svijet, može li se reći da je svjetsko gospodarstvo izašlo iz recesije?
Ako sagledamo svjetsko gospodarstvo u njegovoj cjelini, evidentno je da se gospodarski rast naglo ubrzao i ove godine možemo očekivati globalnu stopu rasta do 4,5%. No pritom treba imati na umu kako se rezultati razlikuju u pojedinim regijama. Azija je u ovom trenutku na čelu, ali i SAD se počinje snažno oporavljati. Međutim, Europa je i dalje problematična, a njezin doprinos rastu ostaje ograničen. Činjenica je da je globalna ekonomija izašla iz recesije prije više od godinu dana, no izostanak rasta zaposlenosti u mnogim dijelovima svijeta, zajedno s mogućnošću oštrijih fiskalnih mjera, za posljedicu su imali da se u nekim dijelovima svijeta ne čini da je tako.

Premda je svijet iz recesije izašao prije godinu dana i ove se godine očekuje rast od 4,5 posto, nepredvidljiva cijena nafte predstavlja realnu prijetnju nastavku oporavka. Nemiri na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi potencijalno mogu eruptirati u inflaciju što će biti glavni razlog glavobolje bankara, smatra glavni ekonomist Commerzbanke Peter Dixon. On će svoje prognoze globalne ekonomije iznijeti financijskim stručnjacima i poduzetnicima u ponedjeljak u Zagrebu na predstavljanju polugodišnje publikacije “Macroeconomic Outlook Hypo Alpe-Adria banke” pod pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika. No gdje su unutar volatilnih svjetskih kretanja konkretno Europa i Hrvatska? Europu zabrinjava budućnost zajedničke valute, a Hrvatska je bez iznenađenja duboko u svojim starim problemima. To je prije svega nedostatak volje za reformama kao i pitanje visine javnog duga. Dug je dosegao 54% BDP-a (u čemu se 13% odnosi na Vladina jamstva), što nije opasno visoko, smatra Dixon, ali uzimajući u obzir spor oporavak i fokus na međunarodna tržišta kapitala, potencijalan je okidač za slabljenje rejtinga.

Kakva je prognoza oporavka za svijet, može li se reći da je svjetsko gospodarstvo izašlo iz recesije?
Ako sagledamo svjetsko gospodarstvo u njegovoj cjelini, evidentno je da se gospodarski rast naglo ubrzao i ove godine možemo očekivati globalnu stopu rasta do 4,5%. No pritom treba imati na umu kako se rezultati razlikuju u pojedinim regijama. Azija je u ovom trenutku na čelu, ali i SAD se počinje snažno oporavljati. Međutim, Europa je i dalje problematična, a njezin doprinos rastu ostaje ograničen. Činjenica je da je globalna ekonomija izašla iz recesije prije više od godinu dana, no izostanak rasta zaposlenosti u mnogim dijelovima svijeta, zajedno s mogućnošću oštrijih fiskalnih mjera, za posljedicu su imali da se u nekim dijelovima svijeta ne čini da je tako.

Je li moguća opcija dvostrukog pada u svijetu?
Rizik od dvostrukog pada manji je nego prije šest mjeseci, pogotovo sada kada se čini da se američko gospodarstvo ponovno osovilo na noge. No glavni faktor neizvjesnosti je situacija u vezi s cijenama nafte i opasnost od eskalacije događaja na Bliskom istoku. U tom bi slučaju snažan rast cijena nafte bio najgori scenarij koji bi ujedno znatno promijenio izglede rasta.

Postoji li opasnost da fiskalni poticaji pritisnu naviše cijene sirovina i hrane i povećaju inflaciju?
Robna inflacija je jedan od najvećih izazova s kojim će se svjetsko gospodarstvo suočavati u 2011. godini. Nestabilnost na Bliskom istoku i vremenske prilike utjecale su na rast cijena ključnih sirovina. Također su više cijene hrane ponovno potencijalni uzrok nestabilnosti u pojedinim dijelovima svijeta (ne treba zaboraviti kako je upravo povećanje cijena hrane bilo jedan od okidača tuniskih nemira), što bi moglo dodatno utjecati na naftnu situaciju. Sve to osjetno otežava život i poslovanje središnjih banaka koje su, čini se, spremne podignuti kamatne stope kako bi odgovorile na rast cijena sirovina iako je malo vjerojatno da će moći učiniti mnogo u vezi s tim. Istodobno postoji opasnost da će se te mjere odraziti na rast, i zbog pooštravanja monetarne politike i zbog smanjenja realnih dohodaka.

Nakon što je Grčka uspjela refinancirati dug, je li stabilnost europske valute i dalje nesigurna?
Ožujak će biti odlučujući mjesec za budućnost eura. Treba se nadati kako će niz sastanaka EU rezultirati rezolucijom koja će pružiti rješenje problema – kako financirati periferiju EMU u srednjoročnom razdoblju. Pri tome je moguće da pojedina tržišta budu razočarana. Iako vjerujemo da će jedinstvena valuta preživjeti, moguće je da bude podložna povremenim epizodama nesigurnosti. Njemački je stav da je najbolje rješenje da članice EMU usvoje više mjera koje je ona provela, poput primjerice ograničenja zaduživanja, reforme konkurentnosti i ostalih, ali je upitno hoće li biračka tijela u nekim zemljama biti spremna “progutati taj lijek”. U ovakvim je okolnostima izgledno kako će nestabilnost ostati prisutna.

Kakve su vaše ekonomske prognoze za periferiju eurozone, zemlje CEE? Hoće li regija biti generator rasta EU u 2011.?
Podaci o proizvodnji, narudžbama i robni podaci iz cijele srednje i istočne Europe su optimistični. Uzimajući u obzir globalni poticaj koji se nazire u pozadini, to i ne iznenađuje. Štoviše, vanjski indikatori, koji bi mogli biti odraz zamaha globalne potražnje, zabilježili su poboljšanje u posljednjih nekoliko tjedana. Ti vanjski pokazatelji nagovještaju mogućnost daljnjeg rasta prognoza za rast i inflaciju u CEE. Međutim, dijelovi periferije eurozone nalaze se u prilično nepovoljnoj situaciji. Prisutno fiskalno smanjivanje te slabe prognoze glede potražnje ukazuju na slabe izglede za generiranje rasta. Velika neravnoteža u mnogim takvim ekonomijama znači da one neće pridonijeti rastu EU u 2011. godini.

Kakve su vaše prognoze za Hrvatsku? Hoće li 2011. započeti oporavak?
Hrvatska je “spororastuća ekonomija”, a njezina potencijalna stopa rasta je među najnižima u srednjoj Europi. Hrvatska je suočena s nizom strukturalnih problema kao što su visoki troškovi rada, ograničena usmjerenost na vanjsku trgovinu te nizak udio izvoza. Međutim, Hrvatska se u isto vrijeme suočava s manjom neravnotežom nego dio periferije EMU, što sugerira kako je oporavak moguć. S tim da je ovdje riječ o procesu koji će se vjerojatno nastaviti i sljedećih nekoliko godina.

Nakon što je S&P snizio prognozu kretanja rejtinga Hrvatskoj, ušli smo u predizbornu godinu u kojoj država mora refinancirati znatan dug. Je li realno snižavanje rejtinga i koliko bi u tom slučaju moglo biti skuplje zaduživanje?
Vlada je dosta dugo bila neodlučna i odgađala rješavanje fiskalnih problema, a Vladina procjena proračunskog deficita u međuvremenu je povećana na 5,1%. Vladin program sada je usredotočen na ulazak u EU, što će imati pozitivne učinke na pitanje stabilnosti, ali u ovom trenutku hrvatski javni dug nastavit će rasti. Dug je dosegao 54% BDP-a (u čemu se 13% odnosi na Vladina jamstva), što nije opasno visoko, ali uzimajući u obzir spori oporavak, postoji opasnost da se dodatno oslabi rejting Hrvatske. Vlada se ove godine planira dodatno zadužiti za 2,7 milijardi eura, 1,8 milijardi na međunarodnom tržištu (dodatnih milijardu eura “benchmark” obveznica, nakon nedavnog izdanja od 750 milijuna eura). Takvo je refinanciranje izvedivo. Fokus ukupnog financiranja proračuna mijenja se i usmjeren je prema međunarodnim tržištima, vjerojatno kako bi se podržala vanjska likvidnost, što je također predmet zabrinutosti.

U Hrvatskoj se svakih nekoliko mjeseci spominje porez na banke prema uzoru na Mađarsku. Što mislite o tome je li realno i kako bi banke reagirale na taj porez?
Evidentno je da se banke diljem svijeta nalaze na “vatrenoj liniji” političara. Ne postoji mnogo toga što može biti učinjeno kako bi se spriječilo kratkoročno uvođenje poreza i ostalih ograničenja kapitala na banke jer je prisutan opći stav kako su banke odgovorne za sve svjetske ekonomske bolesti i da zbog moraju biti kažnjene. Međutim, moje je mišljenje da se banke jednim dijelom koriste kao žrtveno janje. S time da se problemi diljem Europe razlikuju. U Irskoj su, primjerice, domaće banke bile prevelike u odnosu na veličinu domaćega gospodarstva, što je djelomično pridonijelo ekonomskoj katastrofi. U središnjoj Europi pak domaće banke nisu bile dovoljno velike i bile su zatečene zbog ograničenja kapitala velikih međunarodnih igrača. Kako bi se riješili neki od ovih problema i kako bi se smanjila ovisnost o stranom kapitalu, banke u dijelovima zapadne Europe moraju biti manje, ali u dijelovima srednje Europe one moraju biti veće. Podizanje poreza na banke u ovom slučaju je vrlo loša ideja.

Autor: Ana Blašković
03. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close