U fondovima za gospodarsku suradnju (FGS) u posljednje se vrijeme najviše energije troši na rasprave i sastančenja oko novih regulatornih zahvata. U Ministarstvu poduzetništva i obrta i jučer su tim povodom imali sastanak.

Predstavnici fondova prilično su konsternirani zamislima ministra Gordana Marasa i sadržajem prijedloga nove runde mijenjanja pravila igre. To se prije svega odnosi na dodatno smanjivanje upravljačkih naknada, ali i na veću (prevladavajuću) ulogu države u pogledu načina odlučivanja. Svoje nezadovoljstvo i zabrinutost rastakanjem inicijalnog koncepta FGS-ova vodstva fondova rizičnog kapitala iskazala su i Vladi, i to putem 'svoje' udruge fondova rizičnog kapitala. Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija (HVCA) prošli je tjedan, naime,  uputila pismo predsjedniku i nekolicini članova Vlade u kojemu se upozorava da novi prijedlog modela, "kakav se ne primjenjuje nigdje u svijetu", dovodi u pitanje i komercijalnu održivost, odnosno opstanak projekta.

"Prijedlozi države idu u smjeru koji će dovesti društva za upravljanje u situaciju da potencijalno nekritički ubrzaju dinamiku ulaganja uz istovremeno rezanje troškova što će neminovno voditi ka nemogućnosti zapošljavanja visokoobrazovanog kadra, te posljedičnoj eroziji kvalitete odabira i upravljanja poduzećima u koja se ulaže", ističe se. Kad su posrijedi naknade, one su kod nas prvotno utvrđene na 2 posto iznosa prikupljenog kapitala tijekom tzv. investicijskog razdoblja (prvih pet godina) i 2 posto na iznos uloženog kapitala tijekom narednih pet godina. Lani je naknada smanjena na 1,375 posto prikupljenog kapitala, a sad je nakana ministra Marasa da se već nakon druge godine obračunava samo na uloženi kapital, i to u iznosu 1,6 posto.

Takva eksperimentiranja, prema HVCA-i, potencijalno dovode u opasnost i FGS-ove i budućnost industrije fondova rizičnog kapitala u Hrvatskoj. "To je negativno i u širem gospodarskom kontekstu, pogotovo s obzirom na problem prezaduženosti i kroničnog manjka vlasničkog kapitala poduzeća", ističe Marović te dodaje kako je osnovna premisa pod kojom su privatni ulagači uložili ukupno milijardu kuna u FGS-ove (od čega strani približno trećinu) bio model koji se uvelike razlikuje od aktualnog prijedloga. Stoga cijelu priču smatra zabrinjavajućom i s aspekta (ne)stabilnosti zakonsko-regulatornog okvira kao preduvjeta za privlačenje privatnih investitora. 

Usporedbe sa svijetom

U pismu HVCA dan je i usporedni prikaz svjetske prakse, od izraelske Yozme, do pandana FGS-ova u Sloveniji, Bugarskoj, Španjolskoj i Turskoj. U pogledu načina odlučivanja kod svih država mahom ima ulogu katalizatora razvoja 'venture capital' tržišta i na odluke o ulaganjima ne utječe direktno. Prema HVCA, novi prijedlog u Hrvatskoj daje državi neproporcionalnu ulogu. I o otkazu društvu za upravljanje može odlučiti država i samo jedan mali privatni ulagatelj, što nije slučaj drugdje. Naknade za upravljanje javno-privatnim fondovima u većini tih zemalja se utvrđuju na iznos prikupljenog kapitala tijekom investicijskog razdoblja, što je obično tijekom prvih pet godina, a potom na uloženi kapital. Naknade se kreću između 2 i 3 posto. Raspodjela dobiti na kraju je kod svih utvrđena na 20 posto za društva za upravljanje. Tolika bi nominalno trebala ostati i kod nas, ali u kompliciranoj shemi ispada znatno niža, ističe HVCA.