Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale na najniže razine u tri tjedna jer središnje banke i dalje povećavaju kamate, pa se rast gospodarstava usporava, što bi moglo oslabiti potražnju za naftom.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 7,8 posto, na 79,94 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,9 posto, na 73,39 dolara.

Pad cijena drugi tjedan zaredom ponajviše je posljedica zabrinutosti trgovaca zbog usporavanja rasta zapadnih gospodarstva, s obzirom da središnje banke i dalje podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju.

Američki Fed prošloga je tjedna povećao ključne kamate za daljnjih 0,25 postotnih bodova, na najvišu razinu od 2007. godine, dok su britanska i europska središnja banka podignule cijenu novca za po 0,50 postotnih bodova.

Kako središnje banke već mjesecima podižu kamate, rast gospodarstava se usporava.

Zasad su i američko i gospodarstvo eurozone izbjegli recesiju, no Fed i ECB najavili su dalje povećanje kamata jer je jasno da treba oslabiti potražnju kako bi popustili inflacijski pritisci.

A to ne ide lagano, na što ukazuje izvješće o zapošljavanju u SAD-u. U siječnju je broj zaposlenih porastao za 517.000, dok su analitičari očekivali samo oko 187.000. Stopa je nezaposlenosti, pak, pala na 3,4 posto, dok se očekivao rast na 3,6 posto.

Ti podaci pokazuju da bi inflacija još neko vrijeme mogla ostati povišena, što znači da će Fed ili povećati kamate na više razine nego što se mislilo ili će ih na povišenim razinama zadržati dulje nego što se očekivalo.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Zbog toga su u petak, kada je izvješće objavljeno, cijene nafte oštro pale.

„Tržište se ne može odlučiti treba li biti nervozno zbog recesije ili mogućeg daljnjeg agresivnog povećanja kamata Feda”, kazao je Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures Group.

Trgovci su nesigurni i zbog daljnjih sankcija na rusku naftu. U nedjelju je, naime, na snagu stupila europska zabrana uvoza rafiniranih naftnih proizvoda iz Rusije, kao što su dizel i benzin, uz neke iznimke.

Embargo je dogovoren u lipnju u sklopu šestog paketa sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, a nadovezuje se na zabranu uvoza ruske sirove nafte morskim putem, koja je na snazi od prosinca.

Članice EU-a dogovorile su 3. veljače, zajedno s partnerima iz skupine G7, ograničenje cijene ruskih naftnih derivata. Cijene skupljih naftnih derivata, poput dizela, benzina i goriva za zrakoplove, ograničene su sada na 100 dolara, a onih jeftinijih, poput loživog ulja, na 45 dolara po barelu.