Ovoga je tjedna najveće investicijsko društvo u Hrvatskoj postalo član burze u Budimpešti, a na ceremoniji zvonjenja prvog zvona bili smo prisutni predsjednik Ljubljanske burze i moja malenkost.
Dobri odnosi s Budimpeštom
Iskreno smo se veselili tom događaju za koji se InterCapital pripremao pola godine. Tako će uz Zagreb, Ljubljanu i Bukurešt, naši brokeri bilježiti nove promete na još jednom tržištu. InterCapital je društvo sa širokom paletom investicijskih proizvoda koje će sada učiniti dostupnima i lokalnim investitorima, ali i svim svojim klijentima. Mađarska burza prolazi renesansu, kao i brojna druga tržišta, ali s dodatnim naglaskom na političkim promjenama koje pridonose optimizmu. Prosječni je dnevni promet porastao s 50 na 75 milijuna eura, a glavni indeks mađarske burze u posljednjih je godinu dana porastao 45 posto.
Za one koji su malo dulje na tržištu podsjećam da je negdje u isto vrijeme kada je Zagrebačka burza kupila Ljubljansku od Bečke, Mađarska odlučila vratiti burzu u državne ruke i ona se od tada nalazi u vlasništvu tamošnje centralne banke. U periodu od te 2015. godine, burza je kroz brojne programe sponzorirala uvrštenja, analize uvrštenih kompanija i često bila isticana kao primjer aktivne uloge burze i privlačenju novih izdanja.
Zagrebačka burza s Budimpeštanskom burzom ima dugogodišnje dobre i prijateljske odnose. Kroz bilateralnu suradnju davno smo shvatili da dijelimo istu problematiku malih tržišta unutar Europske unije. Često smo međusobno dijelili iskustva, budući da su naša tržišta slična, ali se i radi povijesnih razloga donekle razlikuju. Tako, primjerice, burza u Budimpešti ima tržište derivata i roba, što je svojevrsni raritet u našem okruženju. Također ima i segment za strane dionice i ETF-ove. Budimpešta je također godinama bila karakterizirana vrlo visokim udjelom trgovanja dva najveća izdavatelja – MOL-a i OTP banke, te je imala izrazitu želju proširiti broj izdavatelja kojima se aktivno trguje. Danas je broj izdavatelja i instrumenata na Budimpeštanskoj burzi znatno širi, što svakako pridonosi atraktivnosti i likvidnosti tog tržišta. U svakom slučaju, period boljeg upoznavanja s ovim tržištem je pred nama.
Iako se nekim udaljenijim investitorima čini da Mađarska i Hrvatska pripadaju istoj, Srednjoistočnoj europskoj regiji, veze na području tržišta kapitala nisu dovoljno razvijene. Zato, kao i u okviru bilo kojeg drugog para zemalja iz ove regije, međusobno članstvo na burzama vidimo kao veliku prednost za daljnji rast prometa. Jedino regionalno aktivni posrednici mogu u punoj mjeri iskoristiti investicijski potencijal naše regije.
Regionalni potencijal
Razdoblje ekonomskog rasta koji brojne države u regiji uživaju, brzo približavanje prosjeku EU-a po razini dohotka te otvaranje potencijala za štednju i investiranje omogućit će u skoroj budućnosti da naše kompanije kapital neće tražiti na zapadnim tržištima, već da cjelokupna izdanja mogu ostvariti samo iz bazena regije.
Veće sudjelovanje na financijskim tržištima omogućit će našim građanima da ostvare koristi od svoje štednje na najbolji mogući način i tako pridonesu rješavanju pretjeranog oslanjanja na međugeneracijsku štednju koja više nije održiva.
Članstvo InterCapitala na četvrtoj burzi u regiji obilježeno je vrućim početkom ljeta – jer prije zasluženih godišnjih odmora čeka nas još uvrštenje vrlo uspješne dokapitalizacije Bosqara koji je privukao oko 5400 dioničara i realno je za očekivati visoku likvidnost te dionice. I netom uvršteni ETF na poljske dionice bilježi dobre rezultate – do sada je u njega uloženo oko sedam milijuna eura.
Čeka nas i predstavljanje hrvatskih investicijskih računa koji će dodatno motivirati hrvatske investitore da ulažu. Čini se da Zagrebačku burzu nakon odlične prve polovice 2026. godine očekuje još puno zanimljivosti u drugom polugodištu.
