Domaće banke, ali i one zapadnoeuropske, mogle bi profitirati uvođenjem inovativnih, gotovo alternativnih poslovnih modela nastalih ponajviše u zemljama srednje i istočne Europe, pokazalo je istraživanje konzultantske kuće Roland Berger.

Istraživanje bankarskih tržišta i trendova pokazalo je da su te banke razvile inovativne oblike poslovanja koji bi potencijalno mogli biti interesantni i zapadnoeuropskim bankarima koji posluju na stabilnim tržitima. Ilustrirajući bankarske inovacije, studija posebno apostrofira poljsku banku Provident Polska koja je čitavo poslovanje usmjerila na građane nižih primanja kojima nudi kratkoročne kredite manjih iznosa uz jednostavnu papirologiju. Ta banka “njeguje prisniji odnos s klijentima što uključuje i posjet njihovim domovima”. Tu su mogućnosti nezavisnih financijskih posrednika koji na jednom mjestu nude proizvode i do 30-ak banaka, ali i “supermarket bankarstvo“ gdje je riječ o malim uredima (kioscima) smještenim na prometna mjesta, poput trgovačkih centara s fleksibilnijim radnim vremenom. Hendrik Bremer iz bečkog ureda Roland Bergera kaže da, iako je i Hrvatska bila uključena u studiju, zbog specifičnosti tržišta, takvih inovativnih proizvoda nema. “Hrvatsko tržište je već podijeljeno i unatoč velikoj konkurenciji nema promjena na tržišnoj ljestvici, a male banke ne ugrožavaju one veće već poput primjerice banaka u Rumunjskoj i Poljskoj“, kaže Bremer. No, domaćim bi bankama, posebice onim najvećim poput Zagrebačke i Privredne banke, mogao biti zanimljiv koncept otvaranja franšiza čija je logika tržišno širenje uz niže troškove. Osim klasičnog internetskog bankarstva tu je i “light banking“, koncept bankarstva koje se temelji primarno na internetu, a tek manjim dijelom na malim poslovnicama, uređenim šareno, poput trgovina u kojima se prodaju mobilni telefoni. Na opasku da je domaći bankarski sektor vrlo konzervativan, Bremer odvraća: ”Takve su bile i češke banke i nitko nije mislio da će uvođenje takvih inovacija biti uspješno, ali je praksa pokazala suprotno.” “Ovakvi alternativni modeli poslovanja mogli bi biti zanimljivi bankama koje posluju u Hrvatskoj, a žele osnažiti svoju poziciju i proširiti paletu usluga koje pružaju u segmentu poslovanja s građanima. Važno je znati da svaka od ovih inovacija može pridonijeti razvoju poslovanja banke“, zaključak je direktora zagrebačkog ureda Vladimira Prevedena. Istraživanje je također pokazalo znatne razlike u stupnju razvijenosti bankovnih sektora srednje i istočne Europe. Tako je, primjerice, domaći bankovni sektor već prošao fazu najintenzivnijeg rasta u kojem su sada zemlje poput Poljske, Albanije i Ukrajine, već se poput Češke, nalazi u fazi konsolidacije. Inače, regijom uvjerljivo dominira talijanski bankarska grupacija Unicredit s aktivom od 91 milijardu eura, slijedi Erste grupa s 59,3 milijarde , te Raiffeisen čija aktiva iznosi 55,9 milijardi eura.