Hrvatska poštanska banka godinu na izmaku završava radno; u tijeku je aktivna integracija Jadranske banke u sustav HPB-a, a ta posljednja akvizicija u bankarskom sektora trebala bi biti okončana tijekom prve polovice 2019. godine.

Po svemu sudeći, bit će to (zasad) kraj akvizicijskih apetita te državne banke, a buduća orijentacija bit će okrenuta k organskom rastu. "U idućoj godini očekujemo zamjetan, ali ne pretjeran rast", rekao je predsjednik Uprave Tomislav Vuić na predblagdanskom druženju s novinarima. Predsjednik Uprave Jadranske banke Mato Filipović nadovezao se da će nakon pripajanja HPB dobiti oko 43.000 novih klijenata, a u procesu je neminovna racionalizacija poslovanja.

Dosad je zatvoreno 6 poslovnica,  krajem godine zatvara se i sedma, a konačan broj kristalizirat će se početkom godine. Gdje se HPB vidi u budućnosti trebala bi definirati strategija poslovanja koja se, prema Vuiću, "fino brusi" i ide u dobrom smjeru. Njezin integralni dio, za očekivati je, svakako će biti i dokapitalizacija. Zahvaljujući promjenama u kalkulacijama kapitalnih zahtjeva u središnjoj banci, za dokapitalizaciju više 'ne gori pod petama', no ona je neizbježna u bližoj budućnosti da banka nastavi održavati korak s dominantnim igračima na tržištu iza kojih stoje najjače europske banke. 

Ulaganje u digitalizaciju
Dio te priče je i proces digitalizacije koji od banaka traži izuzetna ulaganja u nove kanale i promjenu pristupa prema klijentima. "Trebamo biti sve brži, jeftiniji i jednostavniji za klijente. To je fokus zadnjih mjeseci i onog što želimo pokazati u idućoj godini", istaknuo je Vuić.

Osvrnuo se i na temu o strelovitom rastu slabo osiguranih nenamjenskih kredita. Podsjetimo, guverner Boris Vujčić rekao je da HNB prati njihov rast te da će, bude li potrebno, reagirati. 

Relevantan problem
Prvi čovjek HPB-a kaže da im ti krediti rastu kao i tržište, no briga postoji, posebice u smislu ročnosti. Smatra da dinamika rasta nije alarmantna, no da je prije svega problem (pre)zaduživanja klijenata, a ne sistemski rizik za banku.

"Problem je relevantan za banku, ali više za samog pojedinca u smislu da deset godina teškom mukom otplaćuje nešto što nije trebao kupiti", kaže.