Od Zakona o leasingu koji je donesen krajem 2006. godine očekivalo se da će regulirati prava i obveze u odnosima između davatelja i primatelja leasinga, a ujedno i ukinuti zajam kao oblik financiranja, što je bila vrlo raširena pojava do tada. U Sektoru za bankarstvo i druge financijske institucije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu da je Zakon utjecao na drastično smanjenje društava za leasing u Hrvatskoj. Zakonom o leasingu propisano je da se leasingom mogu baviti samo društva koja imaju Hanfino odobrenje za obavljanje poslova leasinga. Zahtjev za usklađenje sa Zakonom o leasingu Hanfi je podnijelo 25 postojećih društava te jedno novoosnovano društvo. Proces usklađivanja sa Zakonom te izdavanje odobrenja za obavljanje poslova leasinga još je u tijeku. Konkretno, prije donošenja Zakona o leasingu, 30. rujna 2006. godine, prema Hanfinim podacima bilo je 66 registriranih društava za leasing. Već 31. prosinca iste godine, samo mjesec dana nakon donošenja Zakona, njihov se broj smanjio na 58. Prošle je godine taj broj nastavio padati te ih je krajem ožujka 2007. godine bilo 54, krajem lipnja 53, a krajem rujna samo 26 društava.

Najviše automobila
Prema podacima HGK, 13 najvećih tvrtki za leasing je 2006. godine, za koju posljednju postoje ptpuni podaci, imalo sklopljenih ugovora financirane vrijednosti od 1,53 milijarde eura. Najviše od toga odlazilo je na automobile, 513,2 milijuna eura, a slijede nekretnine sa 446,7 milijuna i oprema sa 278,9 milijuna eura. Leasing za teretna vozila bio je težak 219,6 milijuna eura, a za sve popularnija plovila 77,3 milijuna. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, najjače leasing društvo u Hrvatskoj je Hypo-leasing Kroatien koji je za 2006. godinu ostvario financiranu vrijednost od 559,7 milijuna eura i vodeći je u svim promatranim sektorima; automobili, teretna vozila, oprema, nekretnine i plovila. Na ljestvica slijede leasing društva Unicredit s ukupnom financiranom vrijednošću od 277,3 milijuna eura i Raiffeisen sa 140,3 milijuna. Prema Makrobonitetnoj analizi Hrvatske narodne banke za prvo polugodište 2007. godine, udio društva za leasing je u ukupnoj financijskoj imovini, teškoj 431,5 milijardi kuna, porastao na sedam posto. Naime, krajem polugodišta imovina društava za leasing iznosila je 30,2 milijarde kuna što znači da je porasla za 12 posto u odnosu na stanje na kraju 2006. godine. Prema Hanfinim podacima 9,7 mlrd. kuna, odnosno 32,2 posto njihove imovine odnosilo se na materijalnu imovinu danu u operativni leasing, a 10,2 mlrd. kuna, odnosno 33,8 posto imovine odnosilo se na potraživanja s osnove financijskog leasinga. Kao i inače, kod operativnog leasinga prevladavao je leasing osobnih automobila (54,8 posto ukupne materijalne imovine dane u operativni leasing), a kod financijskog leasinga prevladavao je leasing nekretnina. U odnosu na kraj 2006. godine udio obveza prema povezanim trgovačkim društvima u ukupnim obvezama smanjen je, ali je i nadalje velik i činio je 46,2 posto. Prema podacima Makrobonitetne analize HNB-a, više od polovine upisanoga kapitala društva za leasing u vlasništvu je nerezidenata. Leasing je u modernom poslovanju u svijetu prisutan više od 40 godina, dok se u Hrvatskoj pojavljuje u drugoj polovici 90-ih godina. Od 2001. godine tržište leasinga u Hrvatskoj bilježi snažan i dinamičan rast te financiranje leasingom postaje najvažnija alternativa bankovnom kreditu.

Leasing je sporazum na temelju kojeg davatelj leasinga prenosi na korisnika leasinga, kao zamjenu za ratu leasinga, pravo na korištenje nekog sredstva za dogovoreno razdoblje, objašnjenje je koje će vam dati u svakoj financijskoj instituciji. To je oblik financiranja subjekata u nabavi kapitalne opreme, vozila, nekretnina i drugog. Kod ovog oblika financiranja leasing institucija je pravni vlasnik predmeta leasinga, a taj predmet leasinga daje na korištenje korisniku leasinga. Korisnik leasinga za to mora plaćati određenu naknadu. U osnovi leasing se dijeli na financijski i operativni, a razlika se svodi na to što je kod financijskog leasinga gospodarski vlasnik predmeta leasinga korisnik leasinga, a kod operativnog leasinga gospodarski i pravni vlasnik je leasing institucija. Leasing nekretnina je atraktivan oblik financiranja koji objedinjuje prednosti najma i vlasništva. Pravni vlasnik predmeta leasinga je davatelj leasinga, dok se korisnik leasinga koristi objektom koji je predmet leasinga. Mjesečna rata leasinga je u usporedbi s najmom ili ratom kredita u pravilu niža jer se rata leasinga prilagođava prihodima iz predmeta leasinga.

Distribucija robe
Operativni leasing ima obilježja klasičnog najma te se u poreznom smislu definira kao “distribucija usluga”. Pritom je bitno da predmet leasinga i nakon isteka ugovora o leasingu ostaje u vlasništvu davatelja leasinga. Predmet leasinga se za vrijeme trajanja leasinga vodi u bilanci davatelja leasinga što korisniku leasinga omogućava off-balance financiranje, odnosno poboljšanje likvidnosti njegova poduzeća. Financijski leasing sličan je dugoročnom kreditu te se u poreznom smislu definira kao “distribucija robe”. Kod ove vrste leasinga vlasništvo nad predmetom leasinga s plaćanjem zadnje rate leasinga prelazi u vlasništvo korisnika leasinga. Međutim, za vrijeme trajanja leasing ugovora pravni vlasnik predmeta leasinga je davatelj leasinga, dok korisnik leasinga ima gospodarsko vlasništvo nad predmetom leasinga, odnosno isključivo pravo korištenja predmeta leasinga.

Javno-privatno partnerstvo

Prednost financiranja leasingom za javni sektor jest činjenica da ono ne predstavlja javni dug: ne moraju se ishodovati nikakva odobrenja, procedura i realizacija leasinga je jednostavna, a postoji fleksibilnost u ugovaranju uvjeta pri početku leasinga te nakon njegova isteka. Leasingom se u Europskoj uniji najčešće financiraju javna komunalna poduzeća. Pandam tome u Hrvatskoj je tzv. javno-privatno partnerstvo o kojem se mnogo govori te gotovo sve jedinice lokalne uprave i samouprave najavljuju gradnju prema tom modelu. U tome pogledu najdalje je otišla Varaždinska županija u kojoj je izgrađeno ili je u fazi gradnje niz školskih objekata putem JPP-a.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Tržište nekretnina

Najteže je pronaći zemljište koje ima smisla razvijati, i ono koje izgleda savršeno često skriva ograničenje