Dug opće države je u veljači povećan u odnosu na siječanj za 1,4 posto, a na godišnjoj razini porastao je za 2,1 posto dosegnuvši 287,7 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Nakon što je travanjskim Izvješćem o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države potvrđen fiskalni napredak uz višak konsolidirane opće države drugu godinu za redom te nastavak smanjenja udjela duga opće države u BDP-u (na 74,6 posto), prema najnovijim podacima HNB-a dug opće države je u veljači, uz 1,4 posto rasta u odnosu na siječanj, na godišnjoj razini bio viši za 2,1 posto te je na kraju veljače prema metodologiji ESA 2010 iznosio 287,7 milijardi kuna.

Rast od jedan posto 
U odnosu na kraj prošle godine dug opće države bio je viši za gotovo tri milijarde kuna ili jedan posto, pri čemu su navedena kretanja posljedica povećanja unutarnje komponente javnog duga, kažu analitičari Raiffeisen banke (RBA).

U odnosu na veljaču prošle godine dug opće države viši je za gotovo šest milijardi kuna ili 2,1 posto. Pri tome je vanjska komponenta javnog duga na godišnjoj razini bila niža za 4,4 milijarde kuna odnosno 4,1 posto te je krajem veljače iznosila 104,6 milijardi kuna. Unutarnja komponenta povećana je za 10,5 milijardi kuna ili 6,1 posto, na 183,1 milijardu kuna. Krajem veljače domaća izdana jamstva opće države iznosila su 3,4 milijarde kuna, od čega se 1,7 milijardi kuna odnosi na jamstva dana za kredite Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) dok su inozemna jamstva opće države bila na razini od 2,9 milijardi kuna. 

S obzirom na predviđeni nastavak gospodarskog rasta u ovoj godini, udio javnog duga u domaćem BDP-u trebao bi nastaviti padati, kažu analitičari RBA-a, koji navode i da je jačanje kune u odnosu na euro dodatan čimbenik koji bi trebao pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u.

Povratak rejtinga 
Očekuju i da će, uz nastavak visoke likvidnosti u financijskom sustavu i niskih kamatnih stopa na europskom i domaćem financijskom tržištu, država zasigurno uspješno (re)financirati svoje obveze po dospijeću.

Tome, po njihovoj ocjeni, u prilog ide i nedavni povratak Hrvatske na investicijsku razinu kreditnog rejtinga kod rejtinške agencije Standard & Poor's, a sličan potez očekuju u petak od agencije Fitch. Dodaju da podrška fiskalnoj metrici dolazi i od očekivanja glede turističke sezone, što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna. Zaključuju da će, uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a, ta kretanja pozitivno utjecati na statistiku javnog duga. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost