Zagrebačka banka, već uobičajeno, među prvima objavljuje svoja kvartalna financijska izvješća, a jučer objavljena za prva tri kvartala pokazala su nastavak rasta aktive, ali i međugodišnji pad dobiti. Krajem rujna ukupna imovina joj je premašila 23,1 milijardu eura, što je za gotovo dvije milijarde ili 9,3 posto više nego na kraju prošle godine. Pritom je iskazala 361 milijun eura neto dobiti, što je u usporedbi s istim lanjskim razdobljem za 20 milijuna ili 5,2 posto manje, s tim da je još sredinom godine ostvarena dobit banke bila istovjetna lanjskom polugodišnjem rezultatu.

Referentni kamatnjaci

U međuvremenu su na prihode banaka nemalo utjecala dodatna smanjenja referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke, pa tako i one na prekonoćne depozite po kojima banke plasiraju viškove likvidnosti kod središnje banke. S obzirom na razmjere tih viškova u bankarskom sektoru, one su za vrijeme ciklusa povećanja referentnih kamatnjaka bankama donosile prilično izdašne kamatne prihode. Isto tako, s ciklusom njihova spuštanja prihodi s te osnove postajali su manje izdašni.

Usporedbe radi, u prvih devet mjeseci prošle godine depozitne su se kamatne stope ECB-a kretale najvećim dijelom u rasponu od 4 do 3,75 posto (na 3,5% spuštene su tek potkraj rujna). Ove godine na prekonoćne depozite kod središnje banke kamatne stope su se kretale između početnih tri posto, nakon čega su kroz četiri koraka smanjenja od lipnja svedene na dva posto.

To je svakako pridonijelo padu kamatnih prihoda koji su u odnosu na prva tri kvartala prošle godine smanjeni za 8,7 posto, odnosno za 52 milijuna eura – na 545 milijuna. Iako su istodobno kamatni rashodi Zabe postotno smanjeni i nešto jače (za više od 15%), to je samo ublažilo pad neto kamatnih prihoda koji su na kraju zabilježili smanjenje za 6,3 posto, sa 443 na 415 milijuna eura. Usto, neto prihodi od provizija i naknada ove su godine povećani za 13,8 posto (sa 130 na 148 milijuna). Troškovi poslovanja ukupno su zabilježili blagi pad, pa je u konačnici prvih devet mjeseci zaključeno s prilično niskim omjerom troškova i prihoda; taj pokazatelj efikasnosti kod Zabe je na samo 28,8 posto.

Prihodi stabilni

Sve u svemu, razumljivo je što su u Upravi banke na čelu s Daliborom Ćubelom zadovoljni rezultatima. “Nastavili smo ostvarivati dobre rezultate. Poslovni prihodi su stabilni, troškovi upućuju na operativnu izvrsnost. Kapitalna i likvidnosna pozicija su snažne, kreditni portfelj je dostatno pokriven rezervacijama. Snažno smo povezani s našom zajednicom, pružamo podršku gospodarstvu i društvu u kojem djelujemo. To činimo financirajući većinu kredita na tržištu, ulaganjem u najbolja korisnička iskustva, kao i u sigurnost naših rješenja, održavajući snažnu platnu infrastrukturu te pružajući široku paletu usluga kompanijama i građanima”, ističu u komentaru izvješća.

U uvjetima promijenjene monetarne politike, najveća banka na hrvatskom bankovnom tržištu ove je godine osjetno povećala neto kredite i predujmove komitentima; krajem rujna premašili su 12,3 milijarde, što je povećanje za 1,4 milijarde ili nešto manje od 13 posto. Najvećim dijelom to je, kažu, rezultat rasta kredita pravnim osobama i stanovništvu.