Raniji izbori poželjnije su rješenje od kasnijih jer bi u tom slučaju Hrvatska u 2012. ušla s reformskim, a ne privremenim proračunom što je svakako poželjnije sa stanovišta raspoloženja domaćih i stranih investitora. Za razliku od svakodnevnih uličnih prosvjednika koji u pravilu izjavljuju slično, spomenuta je poruka Vladi odaslana od najmoćnijeg domaćeg kreditora, Zagrebačke banke, u najnovijoj tromjesečnoj makroekonomskoj prognozi UniCredit grupe koju za regiju potpisuje Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zabe.

Fokus na politici
Puno više od ekonomskih predviđanja, publikacija se bavi s konkretnom političkom svakodnevnicom. U Zagrebačkoj banci tako ne vjeruju da će se pretpristupni pregovori s Europskom unijom završiti u lipnju premda će se više detalja znati nakon što se u svibnju objavi mišljenje Europske komisije je li Hrvatska ispunila uvjete za zatvaranje problematičnog poglavlja 23 koje se bavi vrućom temom pravosuđa. “Iako je završetak pregovora s Europskom unijom u lipnju moguć, mišljenja smo da će se oni najvjerojatnije okončati na jesen”, smatra Goran Šaravanja.

Rubni rejting
O datumu izbora posredno bi mogao ovisiti i kreditni rejting Hrvatske za koji u ovom trenutku dvije od tri najveće rejting agencije, Fitch i Standard & Poor’s, imaju negativne prognoze daljnjeg kretanja. Premda je bilo osnovane zabrinutosti za investicijski kreditni rejting Hrvatske početkom ožujka, agencija Fitch potvrdila je BBB- rejting s negativnim izgledima.“Fitch je međutim, jasno dao do znanja kako će u 2012. biti nužno pozabaviti se smanjenjem fiskalnog deficita ukoliko Hrvatska želi osigurati investicijski kreditni rejting u srednjem roku. Ukoliko se izabrana Vlada nakon izbora ne uhvati u koštac s proračunskim deficitom i ozbiljno ne pokrene strukturne reforme koje će Hrvatskoj osigurati brži gospodarski rast, gubitak investicijskog kreditnog rejtinga tijekom 2012. je izvjestan”, podsjeća glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja.

U Zabi su se (još jednom) osvrnuli i na potez guvernera Željka Rohatinskog kojim je bankama oslobodio 850 milijuna eura devizne likvidnosti. Šaravanja drži da budući da se država u ožujku zadužila kod domaćih banaka za 800 milijuna eura kako bi refinancirala dospjelu obveznicu, potez kojim je otpuštena likvidnost osigurat će privatnom sektoru pristup kreditima u ovoj godini.Oporavak domaće ekonomije i dalje je krhke naravi, dok se inozemno okruženje u posljednja tri mjeseca dodatno zakompliciralo zbog najave rasta kamatnih stopa u eurozoni, političke nestabilnosti na Bliskom istoku te posljedica katastrofe u Japanu. Usprkos tim kretanjima Zagrebačka banka zasad ostaje pri svojoj prognozi rasta od 1,6 posto u ovoj godini, no naviše je korigirana prognoza inflacije s 2,3 na 2,5 posto godišnje. Inflacija veća od predviđene moguća je ukoliko porastu cijene hrane. Zbog visoke nezaposlenosti i niskih realnih dohodaka i dalje se očekuje relativno nizak deficit tekućeg računa platne bilance od 3,2 posto BDP-a.