Nakon što je u ponedjeljak vlada Srbije povećala iznos osiguranja devizne štednje građana kod poslovnih banaka sa tri na 50.000 eura, bliži se kraj kompletiranju smirujućih regionalnih poruka, odnosno pokušaja vraćanja povjerenja u financijski sustav.

S time da je srpski premijer Mirko Cvetković najavio povečavanje jamstva, ako zatrba, i na sto tisuća eura. S druge strane, još nije poznato s kojim će iznosom vlasti Bosne i Hercegovine osiguravati depozite svojih građana, no prema posljednjim najavama jamstva bi mogla iznositi oko 7500 eura, ili 15.000 konvertabilnih maraka. Premda je prvotno usuglašeno kako će osiguranje štediša biti povećano sa 3750 eura (7500 KM) na 5000 eura (10.000 KM), premijer Bosne i Hercegovine Nikola Špirić je dva dana poslije poručio kako će najvjerojatnije biti osigurani iznosi od 7500 eura. Nekadašnja najmanja republika bivše Jugoslavije Crna Gora jamči svojim štedišama isplatu do 5000 eura, no do kraja mjeseca bi tamošnji parlament trebao potvrditi odluku vlade da se privremeno osiguraju svi depoziti, dok ne prođe opasnost da se financijska kriza prelije na Crnu Goru. U Hrvatskoj je iznos jamčenih depozita građana povećan sa 100.000 na 400.000 kuna, dok je slovenska vlada naglasila kako će neograničeno jamčiti za depozite svojih građana. Prema posljednjim procjenama, uključujući i one Europske komisije, Hrvatska i zemlje regije zapadnog Balkana zasad su blago pogođene globalnom financijskom krizom, međutim, posljedice bi se mogle osjetiti u drugom naletu, napose u vezi s dotokom kapitala i financiranjem vanjskotrgovinskog deficita. Primjerice, financijski sustav Srbije izbjegao je prvi val krize zbog toga što novčano tržište nije znatnije integrirano u europski financijski sustav, no prijetnja dolazi od smanjenog obujma kreditiranja, te povećavanja kamata na kredite koji su u toj zemlji tek nedavno doživjeli pravi zamah. No ipak, građani ne vjeruju poslovnim bankama, a i dio tamošnjih ekonomista smatra da devizne rezerve središnje banke nisu dostatne za pokrivanje tolikog obujma depozita što dodatno povećava nesigurnost bankarskog, ali i cjelokupnog financijskog sustava. S druge strane hrvatske devizne rezerve trebale bi biti dostatne za prevladavanje trenutne krize. Slovenija je pak u sklopu koordinirane akcije zemalja eurozone odlučila osigurati sve štedne pologe. Europska komisija vjeruje da je i BiH imuna na prvi udar krize, no ni ondje građani ne vjeruju bankama što je uostalom i navelo premijera Špirića na podizanje osiguranja. Zbog ograničene izloženosti lokalnih banaka ugrožene zasad nisu ni crnogorske banke, smatra Komisija, a to isto poručuje Crnogorska središnja banka.