“HNB je djelovao nizom mjera kako bi održao stabilnost tečaja, ojačao likvidnost financijskog sustava te oživio tržište državnih obveznica. Glavne su mjere najširoj javnosti bile promptno obznanjene, sa svim ciljevima koji su se željeli postići. Sredinom ožujka u četiri smo navrata intervenirali na deviznom tržištu u ukupnom iznosu od 1,6 milijardi eura kako bismo stabilizirali tečaj. To smo i postigli, tečaj je stabiliziran. Drugi cilj bio je kreiranje dodatne i djelomično dugoročnije jeftine likvidnosti. Na redovnoj i strukturnoj operaciji stvorili smo 4,5 milijardi kuna dodatne, uglavnom dugoročne likvidnosti za banke uz vrlo nisku kamatnu stopu”, rekao je Vujčić, a piše Večernji list.

“Bankama smo plasirali sredstva na pet godina uz kamatu od 0,25%, a kratkoročni plasmani su po kamatnoj stopi od 0,05%. Treće, budući da dodatna likvidnost stvorena u bankama nije dopirala i do ostalih financijskih institucija i da je prijetilo zamrzavanje tržišta državnih vrijednosnih papira, što bi nepovoljno djelovalo na uvjete financiranja svih domaćih sektora, intervenirali smo i na tom tržištu. Situacija je bila takva da kada smo objavili naše intervencije, čak je i tržište najkvalitetnijih njemačkih državnih papira bilo pod velikim stresom. Na dvije smo aukcije otkupili državnih obveznica u iznosu od 4,3 milijarde kuna, što je prvi put da je HNB djelovao na taj način”, objasnio je.

procjene

Trump: 100 tisuća mrtvih bio bi “dobro obavljen posao”

“Napokon, prije svega imajući u vidu potrebu države za dodatnim financiranjem zbog COVID-19 paketa mjera prošli tjedan smo smanjili stopu obvezne pričuve, čime je bankama oslobođeno dodatnih 10,5 milijardi kuna. Navedeni se iznosi ne mogu zbrajati jer je riječ o različitim mjerama. Dok devizne intervencije pretvaraju kunsku likvidnost u deviznu, operacija financiranja banaka i otkup obveznica stvaraju dodatnu kunsku likvidnost, a spuštanje stope obvezne pričuve otpušta bankama postojeću likvidnost koja je bila blokirana monetarnim mjerama središnje banke. No, svi su ti potezi bili međusobno komplementarni i imali su cilj očuvanje povoljnih uvjeta financiranja za sve klijente banaka unatoč gospodarskom zastoju i golemim poremećajima koji pogađaju svjetska financijska tržišta, održavajući u isto vrijeme stabilnost tečaja”, rekao je Vujčić, dodavši da bi financiranje države mogao olakšati očekivani porast privatne štednje koja će tražiti sigurna ulaganja. S druge strane, financijska tržišta nalaze se pod stalnim potresima, neizvjesnost je iznimno visoka, i to će sve zahtijevati vrlo oprezno upravljanje financiranjem proračuna, rekao je guverner.

“U zdravstvenu krizu ulazimo iz pozicije znatnog viška na tekućem i kapitalnom računu, drugim riječima većeg izvoza od uvoza, većeg priljeva kapitala od odljeva kapitala. Taj suficit smo proteklih godina koristili za razduživanje prema inozemstvu i jačanje deviznih pričuva, što nam je prvi amortizer u situaciji pada izvoza. Iako su se uvjeti financiranja zaoštrili za tržišta u nastajanju, među koje se ubraja i Hrvatska, zaduživanje je i dalje moguće. Pričuve ćemo znatnije trošiti tek u slučaju eventualne eskalacije krize. Ako se to i dogodi, bit će znak da su devizne pričuve poslužile svrsi i da smo uspjeli očuvati domaću potražnju. Bruto pričuve HNB-a i nakon deviznih intervencija kojima smo stabilizirali tečaj nakon početka epidemije veće su od 17 milijardi eura”, rekao je Vujčić.

“Tome valja dodati i deviznu imovinu banaka koja iznosi otprilike 5 i pol milijardi eura, a može poslužiti za istu svrhu kao i devizne pričuve. Devize prodane na nedavnim intervencijama uglavnom su u deviznoj imovini banaka te stoga nisu nestale iz financijskog sustava zemlje”, kazao je Vujčić, prenosi Večernji list.