Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je u četvrtak da će uvođenje eura u Hrvatskoj donijeti znatne i trajne koristi u obliku veće otpornosti na krize, povoljnijih uvjeta financiranja, veće konkurentnosti i troškovne efikasnosti, a smatra i da ćemo ispuniti kriterije za uvođenje eura unatoč inflaciji.

Poslovanje banaka bit će olakšano jer će se eliminirati najveći dio valutnog rizika i valutno indiciranog kreditnog rizika, banke će imati izravan pristup novčanim tržištima u europodručju i monetarnim operacijama eurosustava, a regulatorni troškovi će se smanjiti, rekao je Vujčić.

Na plaći mu većina može pozavidjeti

Guverner HNB-a ažurirao svoju imovinsku karticu

Vujčić je na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište, koju organizira Hrvatska udruga banaka (HUB) održao predavanje “Hrvatska na korak do europodručja.”

Naglašava da su svi preduvjeti za uvođenje eura 1. siječnja 2023. ostvareni te da se formalna odluka Vijeća EU očekuje u srpnju. Predstoji u lipnju dobiti potvrdu o ispunjavanju kriterija nominalne konvergencije, a u srpnju se očekuje odluka Vijeća EU o uvođenju eura u Hrvatskoj.

U drugoj polovici godine kovat će se eurokovanice, nabavljati novčanice, počet će dvojno iskazivanje cijena, dovršit će se prilagodbe u financijskom sektoru, tvrtkama i državi.

Naveo je da se operativne pripreme odvijaju prema planu, da će svi segmenti društva biti spremni na prelazak na euro te da se posebna pozornost pridaje zaštiti potrošača

Ispunit ćemo kriterije unatoč inflaciji

Guverner HNB-a je ocijenio da će unatoč povišenoj inflaciji Hrvatska zadovoljiti kriterij stabilnosti cijena, kriterij stabilnosti tečaja, fiskalne kriterije i kriterij dugoročnih kamatnih stopa.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Govoreći o ekonomskim koristima uvođenja eura, Vujčić ističe uklanjanje valutnog rizika, povoljnije uvjete zaduživanja, niže transakcijske troškove, veću otpornost gospodarstva na krize.

Naveo je da javne financije više neće biti izložene valutnom riziku, smanjit će se regulatorni trošak za banke – smanjenjem obvezne pričuve s 9 posto na jedan posto te ukidanjem obveze pokrića deviznih obveza deviznim potraživanjima.

Eliminacija troškova povezanih s konverzijom će, kaže značiti uštedu za nefinancijski sektor, iako će gubitak za banke i mjenjačnice biti oko 1,2 milijarde kuna na godinu.

Uvođenjem eura trajno se ukida rizik deprecijacije, eliminirat će se mogućnost poremećaja na deviznom tržištu, banke će se moći zaduživati u eurima kod eurosustava, a znatne su i koristi od pristupa Europskom mehaniznu za stabilnost (ESM) čiji krediti imaju nisku kamatnu stopu i duge rokove otplate.

Niski troškovi uvođenja eura

Troškovi uvođenja eura bit će relativno mali i jednokratni, s blagim i jednokratnim utjecajem na cijene te jednokratnim troškovima konverzije i zamjene novčanica, a uvođenje eura značit će i gubitak dijela samostalne monetarne politike, iako HNB, kaže, i sada ima sužen prostor za upravljanje kamatnim stopama i tečajem.

Očekuje se da će pod utjecajem uvođenja eura potrošačke cijene u Hrvatskoj porasti jednokratno za 0,2 postotnih bodova u godini uvođenja eura.

Odgovarajući na pitanja novinara, Vujčić je rekao da ulazak u eurozonu znači smanjenje premija rizika i trošak kreditnog rizika.

Naveo je da ulazak u eurozonu znači da će negativni utjecaj krize biti manji nego da nismo u toj zoni.

Vujčić je rekao da u uvjetima rasta stope inflacije rastu i kamatne stope, da su neke središnje banke već počele, a da je ESB najavila da će početi dizati kamatne stope te da se očekuje da će to biti tijekom ljeta. Koliko će se dizati kamatne stope, teško je reći, dodao je.

Guverner ističe da sadašnja visoka stopa inflacije nema veze s uvođenjem eura, da više ovisi o šokovima na strani ponude, kao u vrijeme pandemije. Dodao da je rat u Ukrajini dodatno utjecao, kao i pitanje hrane i energenata.

Na pitanje može li HNB učiniti nešto, Vujčić je rekao da sada to nema smisla jer smo već u tečajnom mehanizmu te da bi sada najučinkovitiji instrument za moderaciju inflacije bila aprecijacija tečaja, ali da bi ona morala biti značajna te da sada to nema smisla.

Dodaje da kamatne stope HNB-a već jesu više od ESB-a, a očekuje da će se do kraja godine izjednačiti.

Na pitanje kako komentira jučerašnje navode iz Sabora da HNB treba dati svoj doprinos borbi protiv inflacije, Vujčić je rekao da to nije čuo, ali da sada, kada smo na putu ulaska u eurozonu, kada smo fiksirali tečaj, to nije neka opcija.

Vujčić je još rekao da nikada ne bismo išli u eurozonu da je to loše za narod, da je poanta ulaska da nam bude bolje.

Dolazak bivšeg ministra Tomislava Ćorića u HNB, guverner nije želio komentirati prije negoli se to dogodi.