Sudeći prema izjavama i najavama šefova vodećih svjetskih kompanija za otkup i preuzimanja, privatne equity tvrtke sve se više okreću neograničenim državnim fondovima za zajmove kojima financiraju akvizicije uz zaduživanja. Time jednostavno popunjavaju prazninu koja je nastala zbog toga što se investicijske banke grčevito bore s kreditnom krizom i nemaju dovoljno kapitala na raspolaganju. Na konferenciji Super Return u Münchenu šef kompanije Terra Firma Guy Hands i predsjednik grupacije Carlyle David Rubenstein kazali su da privatne equity tvrtke već razgovaraju o zajmovima s bogatim državnim fondovima s Bliskoga istoka i Azije. Taj potez pokazuje da su tvrtke za otkup shvatile da bi kreditna kriza mogla potrajati duže nego što je bilo prvotno očekivano, a menadžeri očekuju da će smanjenje odobravanja zajmova investicijskih banka trajati idućih 18-24 mjeseca.

Zamjena za Wall Street
“U konačnici će iz jednadžbe jednostavno biti maknuti Wall Street i City. To se već događa”, kazao je Hands i dodao kako smatra da će najveći svjetski neograničeni državni fond Abu Dhabi Investment Authority “učinkovito zamijeniti Wall Street”. Hands je još dodao: “Jedna stvar u koju možete biti sigurni kod businessa je da kad god negdje dođe do vakuuma, ljudi će ga ispuniti”. Osim toga Hands smatra da su četiri glavna izvora alternativnog financiranja: neograničeni državni fondovi, javni mirovinski fondovi, hedge fondovi i uzajamni investicijski fodnovi. “Očekujem da će oni u budućnosti biti sve aktivniji”, rekao je Rubenstein. I dok tvrtke za otkup još nisu počele uzimati zajmove direktno od neograničenih fondova, neke od njih su dijelom financirane od hedge i uzajamnih fondova, kao što je slučaj u kupnji američke tvrtke koju je kupila kompanija Hellman & Friedman’s prošloga listopada. No šef Carlylea kaže da taj investitorski vakuum neće dugo vremena popunjavati alternativnim izvorima financiranja. “Ne mislim da će to dugo potrajati s obzirom na to da prinosi nisu dovoljno atraktivni”, kazao je Rubenstein. On predviđa da će kada jednom banke izađu iz kreditne stiske, jeftinijim zajmovima jednostavno istisnuti nove igrače. David Bonderman, šef privatne equity kompanije TPG Capital kaže da banke postaju sve manje važan izvor zajmova, i to u manjoj mjeri u Europi, ali u znatnom opsegu u Americi. Na konferenciji je to prezentirao i grafom koji pokazuje da su američke kompanije za otkup manje od 20 posto ukupnih zajmova dignuli kod banaka. Predsjednik grupacije Blackstone Tony James potvrdio je da je njegova kompanija u kontaktima s hedge i uzajamnom fondovima.

Kuvajćani kupuju Ameriku
Fond Abu Dhabi Investment Authority (ADIA), o kojem je Hand govorio, postaje sve važniji kupac na američkom tržištu. Naime, Abu Dhabi ima svega 0,02 posto svjetske populacije i devet posto izvora svjetske nafte, što rezultira golemim viškom petrodolara. Veći dio toga novca ulaže se kroz tajnoviti državni fond ADIA koji na neki način pomaže uspostavljanju ravnoteže moći u financijskom svijetu. Nakon desetljeća djelovanja u sjeni taj fond sada je, “shoppingom po Americi”, privukao pozornost vlasti u Washingtonu. Čelništvo fonda nedavno je oformilo mali tim stručnjaka koji su zaduženi za kupnju udjela u velikim zapadnim kompanijama. Njihove najpoznatije akvizicije do sada su kupnja udjela u najvećoj američkoj banci Citigroupu, te u kompaniji Toll Brothers, jednoj od najvećih američkih građevinskih tvrtki. ADIA je najveći fond takve vrste na svijetu, ali sve ih je više u bogatim ekonomijama Azije i Bliskoga istoka, čije vlade na taj način šire ne samo svoju privrednu nego i ekonomsku moć, zaključuju analitičari. Vlasti Abu Dhabija, najbogatijeg od sedam emirata UAE, nerado otkrivaju detalje o poslovanju fonda. Malo ljudi izvan njihova kruga zna gdje ADIA investira kao ni o kojim je iznosima riječ. Iako je teško procijeniti koliko ima istine u tim spekulacijama, neki analitičari smatraju da fond upravlja s čak bilijun dolara. Prema podacima koji su dostupni javnosti, neograničeni fondovi iz zemalja kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati, Singapur, Kuvajt, Kina i Rusija zajedno upravljaju s dva bilijuna američkih dolara, a predviđa se da bi do 2015. taj iznos mogao iznositi vrlo impresivnih 15 bilijuna dolara.

Svjetska banka poboljšala uvjete kreditiranja

Svjetska banka je poboljšala uvjete svojih zajmova u svrhu povećanja suradnje sa zemljama srednjeg dohotka kao što je Hrvatska, čime su zajmovi postali jednostavniji i privlačniji zajmoprimcima, objavio je jučer Ured Svjetske banke u Zagrebu. Nakon što je prošle jeseni odlučeno da se smanje kamatne stope na bančine zajmove i da se ukine naknada za neiskorištena sredstva, Odbor izvršnih direktora Svjetske banke također je odlučio produžiti razdoblje otplate za nove zajmove.