Dok se vladajući hvale smanjenjem javnog duga kao velikim uspjehom ekonomske politike koji je, između  otvorio vrata uvođenju eura, apsolutne brojke ocrtavaju nešto drugačiju sliku.

Premda je udio duga u BDP-u pao na 74,9 posto nastavljajući padajuću putanju, ukupni dug kontinuirano raste, a samo u devet mjeseci 2019. povećan je za 10,7 milijardi kuna. 

Neskloni štednji
Situacija je otprilike ovakva: krajem rujna 2019. dug opće države (koji uključuje središnju i lokalnu državu te fondove socijalne sigurnosti) iznosio je 296,8 milijardi kuna, 12,5 milijardi više nego kad je Banske dvore preuzeo Andrej Plenković.

Sklonost zauzdavanju duga države nisu imale ni prethodne Vlade što je bila jedna od tema kampanje za predsjedničke izbore. Od 2008. naovamo, dug je sa 136,2 milijarde povećan za više od 160 milijardi kuna.

Dok je većina zemalja EU štedjela na potrošnji i zahvaljujući tome izašla iz krize relativno brzo, Hrvatska je bila neslavna rekorderka po izostanku reformi i duljini krize. Putanja duga u zadnjih jedanaest godina u pravilu je bila uzlazna, s jedinom iznimkom 2016. kad je zbog političkih previranja i pada Vlade Tihomira Oreškovića dug pao za 2,5 milijarde kuna.

Kvartalni pad
Tako dok apsolutni dug raste, iako sporije, zbog rasta njegov udio u BDP-u se smanjuje. Krajem rujna obveze središnje države na kvartalnoj razini blago su smanjene za 0,4%, a na godišnjoj su rasle za 4,4%.

Povećanje javnog duga na kraju trećeg tromjesečja, osim lipanjskog izdanja euroobveznice, rezultat je izdanja obveznica na domaćem tržištu u veljači. U zadnjem kvartalu državi je dospjelo 2,6 milijardi kuna kredita pa bi namira tih obveza trebala umanjiti privremeni rast duga, dok će udio u BDP-u zbog rasta gospodarstva nastaviti padati. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost